Nakon što je proteklih nekoliko godina pitanja poput zaštite demokratskih standarda, vladavine prava i ljudskih prava stavila u prvi plan, Europska komisija namjerava u sljedećem koraku ta područja pretočiti u čvrsti proračunski okvir.
Naime, u planovima koji će ovih dana biti objavljeni za sljedeće proračunsko razdoblje EU-a od 2028. do 2034., teško najmanje 1,2 tisuće milijardi eura, planirano je da se državama članicama koje budu nazadovale u tim područjima uskrate sredstva iz proračuna, što je prvi put da se Bruxelles odlučuje na takav korak, pišu Nezavisne.
I do sada je novac iz Bruxellesa bio uskraćivan Mađarskoj zbog njezina nazadovanja u tim područjima, ali sada će, ako prijedlog Komisije prođe, ti uvjeti biti izravno ugrađeni u tekst zakona, što bi, kako pišu bruxelleski mediji, zemljama poput Mađarske moglo uskratiti desetke milijardi eura sredstava. Podsjetimo, više od 40 posto proračuna Mađarske ovisi o financiranju iz EU-a.
Ova namjera Komisije odrazit će se i na zemlje naše regije, jer je teško očekivati da će Komisija kažnjavati vlastite članice, a istovremeno gledati kroz prste državama kandidatkinjama.
Bruxelleski Politico, primjerice, piše da su vidjeli finski dokument u vezi s komentarima o novom proračunu, u kojem se inzistira da se restrikcije moraju odnositi na sve programe, što logično uključuje i programe za zapadni Balkan.
Kako piše taj list, Komisija želi prekinuti s postojećim rješenjima prema kojima pojedine države članice kojima su uskraćena neka sredstva preusmjeravaju sredstva s drugih stavki.
Ako je to točno, to znači da će povezanost između novca i poštivanja vladavine prava biti izričito navedena kao uvjet za sredstva.
Nekoliko država EU-a, posebno onih s najdubljim džepovima, odnosno koje najviše doprinose proračunu EU-a, podržalo je jačanje veze između vladavine prava i financiranja u svojim podnescima Komisiji prije prijedloga proračuna. Nakon njegova objavljivanja, države članice započet će međusobne pregovore o konačnom tekstu, koji neće biti poznat prije 2027. godine.
Iako će se novi principi početi primjenjivati tek za tri godine, može se očekivati da će se te ideje početi primjenjivati i ranije.
Zapadni Balkan već je iskusio dio novih postroženih kriterija kroz Plan rasta. BiH nije dobila sredstva jer nije predala plan reformi, a u ranijem razdoblju novac se često dodjeljivao "na lijepe oči", bez stroge provjere načina na koji će se sredstva iskoristiti. Sudeći prema namjerama Bruxellesa, sadašnja već postrožena pravila u vezi s tim sredstvima iz Plana rasta bit će dodatno opterećena uvjetovanjima koja se odnose na vladavinu prava, temeljna prava i očuvanje demokratskih standarda.
BiH već zaostaje za susjednim zemljama, posebice Crnom Gorom, koja će, kako sada stvari stoje, biti sljedeća, a možda i posljednja država koja će postati članica EU-a.
