Beč širi mrežu daljinskog hlađenja, do 2030. ulaže 100 milijuna eura

Sustav daljinskog hlađenja u Beču danas opskrbljuje oko 300 zgrada, a zbog sve češćih toplinskih valova potreba za hlađenjem dodatno raste.

S 33 kilometra mreže Beč već ima oko tri četvrtine ukupne mreže daljinskog hlađenja u Austriji, a planirana ulaganja dodatno će povećati njegov kapacitet.

Beč daljinsko hlađenje razvija već dva desetljeća

Beč daljinsko hlađenje razvija već dva desetljeća. Od prve centrale, otvorene 2007. godine, sustav je prerastao u važan dio gradske energetske infrastrukture.

Za njega je zadužen Wien Energie, najveća regionalna energetska kompanija u Austriji, koja je u vlasništvu grada Beča.

Danas Wien Energie upravlja s 25 centara za hlađenje, dok mreža daljinskog hlađenja ima oko 33 kilometra. Na nju je priključeno oko 300 zgrada, među kojima su bečka Vijećnica, Opća bolnica AKH, Sveučilište u Beču, Prirodoslovni muzej, hotel Sacher i Café Central. Na mrežu se priključuju i stambene zgrade.

Važnost ovakvog sustava raste zajedno s temperaturama. Tijekom rekordnog ljeta 2024. u središtu Beča zabilježeno je više od 50 tropskih noći, dok je krajem lipnja ove godine u glavnom gradu Austrije prvi put izmjereno 40 stupnjeva Celzija.

Kada temperatura tijekom toplinskog vala dosegne 35 stupnjeva, potražnja za daljinskim hlađenjem može biti čak 60 posto veća nego tijekom dana s temperaturom od 25 stupnjeva.

Hlađenje tako sve više postaje pitanje ne samo komfora, već i zdravlja te prilagodbe gradova klimatskim promjenama.

Zbog toga Wien Energie planira do 2030. godine uložiti 100 milijuna eura u proširenje sustava. Kapacitet bi trebao biti povećan sa sadašnjih 250 na 370 megavata, što bi omogućilo priključivanje novih objekata i pouzdaniju opskrbu tijekom najtoplijih dana.

Kako funkcionira daljinsko hlađenje?

Daljinsko hlađenje funkcionira tako što se hladna voda iz centralnih postrojenja podzemnim cijevima dovodi do zgrada, gdje preuzima višak topline. Zagrijana voda zatim se vraća u centralu i ponovno hladi.

Za proizvodnju hlađenja Wien Energie koristi električnu energiju iz obnovljivih izvora, otpadnu toplinu, a gdje god je moguće i prirodnu rashladnu snagu Dunavskog kanala.

Poseban dio sustava je veliki spremnik leda na kampusu Medicinskog sveučilišta, koji je pušten u rad prošle godine. U njemu se hladnoća skladišti i koristi za pokrivanje najveće potražnje tijekom najtoplijeg dijela dana.

Planirano širenje sustava trebalo bi Beču omogućiti da i tijekom najintenzivnijih toplinskih valova pouzdano odgovori na sve veću potrebu za hlađenjem.