Balkan (p)ostaje bure: Ako neće EU, netko će treći…

Europska unija ne smije propustiti još jednu priliku za integraciju država zapadnog Balkana, upozorio je u utorak u govoru u Europskom parlamentu crnogorski predsjednik Milo Đukanović.

''Zapadni Balkan je na prekretnici – hoće li dovršiti političku i ekonomsku tranziciju ili će nastaviti s međunacionalnim i vjerskim sukobima i ostati bomba s odgođenim djelovanjem koja uvijek može ugroziti europski kontinent'', poručio je Đukanović u govoru.

Pročitajte još

Šamar iz Makedonije

Đukanović je u tom tijelu govorio na poziv njegovog predsjednika Antonia Tajanija uručenog tijekom boravka u Bruxellesu u lipnju. Tajani je tada rekao da je vodstvo Đukanovića od velikog značaja jer je proces pristupanja Crne Gore u EU politički, a ne birokratski proces, što je ponovio i u utorak u Strasbourgu.

Đukanović je u EP-u naglasio kako je Crna Gora najviše napredovala na putu prema Europskoj uniji u usporedbi s drugim državama zapadnog Balkana. Crnogorci su u šest godina pregovora otvorili 31 poglavlje, zatvorili njih tri, dok još dva čekaju otvaranje.

''Već smo duboko na kolosijeku koji podsjeća na jednosmjernu ulicu. Mi ne možemo drugim smjerom'', kazao je crnogorski predsjednik.

Naglasio je kako se Crna Gora po pitanju vanjske i sigurnosne politike već ponaša kao članica EU-a, te da se Podgorica bezuvjetno predaje politici Bruxellesa usprkos pritiscima.

''Ako EU propusti još jednu priliku da integrira Balkan to nosi opasnost upliva trećih strana koji nemaju isti interes kao Europa'', upozorio je Đukanović, zaključivši kako bi to vratilo međunacionalne sukobe na Balkan i ugrozilo sigurnost Europe.

Ured zastupnicima Europskog parlamenta je istaknuo kako su "destruktivni glasovi iz devedesetih" danas glasniji nego u zadnja dva desetljeća, te da postoje "retrogradne struje" u regiji koje i dalje sanjaju o rekonstrukciji balkanskog prostora.

Bruxellesu je poručio da rezultat referenduma u Makedoniji, odnosno nedovoljan odaziv tamošnjih birača na glasovanje o promjeni imena države, "treba shvatiti kao uzbunu" i poticaj da se počne ozbiljnije baviti politikom proširenja.

Makedonci su u nedjelju glasovali o promjeni imena države u Sjeverna Makedonija, čime bi se dovršio dugogodišnji sukob s Grčkom oko tog naziva zbog kojeg Atena Skoplju blokira put u članstvo prema euroatlantskim integracijama, no na zakazani referendum izašlo je manje od potrebnih 50 posto birača.

"Veoma dobro razumijemo potrebu EU-a da riješi krize kojima se bavi, ali ne mislimo da je odgovor zaustavljanje misionarskog procesa ujedinjenja Europe", rekao je crnogorski čelnik i dodao kako Balkan ne smije biti "eksperimentalni laboratorij europske administracije".

Crna Gora je u lipnju prošle godine pod vodstvom Đukanovićeve Demokratske partije socijalista postala 29. članica NATO saveza, a on je u parlamentu naglasio kako je zbog toga do danas količina investicija, kao i broj turista iz ostalih članova te organizacije, narastao za 20 posto.

Đukanović, jedan od najdugovječnijih europskih čelnika, dominira crnogorskom politikom od 1991. godine. Nakon šest premijerskih i jednog predsjedničkog mandata u travnju je ponovno pobijedio na predsjedničkim izborima, dobivši dovoljan broj glasova već u prvom krugu.