Balkan mora ispuniti sve standarde Europske unije

Sudionici summita Procesa Brdo-Brijuni pozvali su Europsku uniju da u procesu proširenja na zemlje zapadnog Balkana uzme u obzir i geopolitičke razloge, ustvrdivši da bi puna integracija tih zemalja u europski sustav vrijednosti bila važna za sveukupnu europsku stabilnost.

"Pozivamo Europsku uniju da razmotri svoje proširenje na zapadni Balkan kao pitanje od geopolitičke važnosti. Puna integracija zemalja zapadnog Balkana u europski sustav vrijednosti važan je faktor sveukupne europske stabilnosti", navodi se u zajedničkoj izjavi prihvaćenoj na summitu te inicijative održanom u Tirani, javlja Al Jazeera Balkans.

Riječ je o redovnom godišnjem zasjedanju čelnika zemalja uključenih u inicijativu koju su 2013. zajednički pokrenule Hrvatska i Slovenija.

Ovogodišnji summit organizirao je albanski predsjednik Ilir Meta, a na njemu su, uz supredsjedatelje inicijative, hrvatsku predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović i slovenskog predsjednika Boruta Pahora, sudjelovali i čelnici Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Kosova, zemalja koje se nalaze u različitim fazama procesa približavanja EU.

Na summitu je sudjelovala i visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Federica Mogherini, te, kao počasni gost, poljski predsjednik Andrzej Duda.

Sudionici skupa su u završnoj izjavi naglasili da zemlje kandidati moraju ispuniti sve standarde Europske unije te pozvali da se pregovarački proces odvija "fleksibilnije i brže".

Također su pozdravili Prespanski sporazum između Skoplja i Atene o promjeni imena Makedonije u Sjevernu Makedoniju koji je otvorio mogućnost nastavka euroatlantskih integracija te zemlje.

''Zaključujemo da takvi primjeri pokazuju put prema jačanju europskih i euroatlantskih veza unutar regije zapadnog Balkana'', navodi se u izjavi.

Hrvatska predsjednica Grabar-Kitarović u svom je obraćanju podržala otvaranje pristupnih pregovora s tim zemljama, ali je naglasila da svi kandidati i potencijalni kandidati za članstvo u EU-u trebaju provesti sve potrebne reforme, te uskladiti svoju vanjsku i sigurnosnu politiku s politikom EU-a.

"EU ne smije napustiti zemlje jugoistočne Europe, a Hrvatska će i dalje biti vaš zagovornik unutar EU-a", poručila je Grabar-Kitarović.

Ona je također kazala da će Hrvatska tijekom svog predsjedanja EU-om u prvoj polovici sljedeće godine staviti pitanje proširenja na jugoistok Europe visoko na dnevni red, te da će organizirati summit na tu temu.

Grabar-Kitarović je na konferenciji za novinare međutim naglasila da je zabrinuta zbog nedostatka napretka u regiji te nedostatka zanimanja u Bruxellesu.

"Kad razgovaram s kolegama u Bruxellesu, ne samo da vidim kako ne postoji dovoljno poznavanja situacije u jugoistočnoj Europi, nego nažalost ne postoji ni dovoljno zanimanja, a to se odnosi i na javnost u tim zemljama", rekla je Grabar-Kitarović, dodajući da je Proces Brdo-Brijuni važan kako bi se zadržala pozornost na regiji.

"Također sam zabrinuta zbog nedostatka napretka u regiji... nažalost, situacija koju sada imamo, osobito zbog rasprava u EU-u koje su okrenute unutarnjim problemima. Stvorili smo opasan vakuum u jugoistočnoj Europi... ljudi sve više sumnjaju i gube vjeru o to je li moguće postići napredak, a taj vakuum ispunjavaju treće strane, koje nisu nužno dobre za regiju", rekla je Grabar-Kitarović, dodajući da se "ovdje gotovo vodi bitka ideja odnosno ideologija".

Slovenski predsjednik Pahor upozorio je da sljedeći saziv Europske komisije nakon europskih izbora pitanje proširenja na zapadni Balkan vjerojatno neće imati pri vrhu prioriteta. "Zato čelnici ove regije moraju učiniti sve kako bi tema proširenja postala privlačnija ostatku Europske unije", rekao je Pahor.

Sudionici summita Brdo-Brijuni također su podržali stajalište Unije da je jedan od uvjeta članstva i rješavanje otvorenih bilateralnih pitanja susjednih zemalja. "Aktivno ćemo nastojati da se nastavi dijalog i produbi povjerenje u regiji koju predstavljamo. Sva otvorena pitanja bit će riješena mirnim putem, u duhu međusobnog uvažavanja i suradnje", stoji u završnoj izjavi, prenosi Al Jazeera.

U tom smislu, na summitu je razgovarano i o odnosima Srbije i Kosova, pošto je nedavni skup na tu temu u Berlinu, u organizaciji njemačke kancelarke Angele Merkel i francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, neslavno propao.

Albanski predsjednik Meta kazao je da je atmosfera na summitu bila konstruktivna te izrazio želju da se dijalog između Prištine i Beograda nastavi. "Želio bih pohvaliti konstruktivan dijalog Srbije i Kosova, čak i ako nije postignut napredak. Da smo sve probleme riješili danas pomislio bih da živimo u Beneluksu", rekao je Meta.

Summit u Tirani održava se nekoliko tjedana uoči summita čelnika EU-a početkom lipnja na kojemu bi se trebala donijeti odluka o mogućem formalnom početku pristupnih pregovora EU-a s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, zemljama koje su u statusu kandidata za članstvo u Uniji.

Na summitu je odlučeno da se sljedeći sastanak na vrhu Procesa održi u Sloveniji. Pahor je kazao da je zajedno s hrvatskom predsjednicom sastavio pismo u kojemu su pozvali glavnog tajnika UN-a Antonija Guterresa da bude poseban gost tog summita. Ako Guterres pristane, sljedeći summit Procesa Brdo-Brijuni će se održati vjerojatno sredinom studenog ove godine u Brdu kod Kranja, rekao je Pahor.

Kad je Proces Brdo-Brijuni 2013. godine pokrenut, osnovna ideja bila je da se regionalnom suradnjom i rješavanjem otvorenih pitanja stabiliziraju prilike na europskom jugoistoku kako bi se stvorili preduvjeti za proširenje EU-a na taj dio kontinenta.

Održavanje summita koincidira s proslavom Dana Europe što bi trebao biti još jedan simbolički poziv na jačanje zajedničkih europskih vrijednosti i potpora približavanju zemalja zapadnog Balkana EU.