Amerikanci sude Nicolasu Maduru za "narko-terorizam". No u brojnim istragama o švercu narkotika iz Latinske Amerike spominju se i balkanski karteli. Hoće li i oni doći na udar američkih vlasti?
Putevi narkotika preko Venezuele ponovo su dospjeli u fokus nakon što su američke vlasti otele i optužile predsjednika te zemlje Nicolasa Madura za „narko-terorizam". Dok se postupak vodi u New Yorku, nameće se pitanje gdje se u toj globalnoj mreži nalaze balkanske kriminalne skupine.
Transkripti poruka s aplikacije Sky, koju su koristile kriminalne skupine diljem svijeta, ukazuju na kontakte balkanskih klanova s dobavljačima u Venezueli. U jednoj od poruka iz 2020. godine spominje se kupovina tri tone kokaina od osobe označene kao "Patron". Odluka o nabavci dodatne količine droge, prema istražnim spisima, donijeta je pod nadzorom Radoja Zvicera, osuđenog šefa kavačkog klana iz Crne Gore, koji poslove vodi i u Srbiji.
Samo dan kasnije, nizozemske vlasti su na Arubi, oko 25 kilometara od obale Venezuele, uhitile 11 državljana Crne Gore. Na brodu Aressa pronađeno je pet tona kokaina, a sud na tom karipskom otoku je članovima posade izrekao kazne od devet do 15 godina zatvora. Taj slučaj predstavlja jednu od dokumentiranih veza balkanskih kriminalnih struktura i ruta koje vode preko Venezuele.
Godinama nakon tog slučaja, Venezuela se ponovo našla u središtu pozornosti. Američko pravosuđe tereti Madura za suradnju s više kriminalnih organizacija, među kojima su meksički karteli Sinaloa i Zetas, kolumbijska pobunjenička grupa FARC, kao i venecuelanska banda Tren de Aragua. Maduro je na saslušanju u New Yorku negirao sve optužbe.
Međutim, izravne veze balkanskih kriminalnih skupina s kartelima navedenima u optužnici za sada nisu javno potvrđene.
"Na suđenjima pripadnicima kotorskih klanova vrlo rijetko se precizno imenuju karteli", kaže za Deutsche Welle Jelena Jovanović, novinarka crnogorskih Vijesti koja prati te procese.
"Mnogo češće se koriste opći opisi poput kolumbijski, ekvadorski, brazilski kontakti i dobavljači ili južnoamerički dobavljači, bez preciznog imenovanja kartela. Veza s Latinskom Amerikom je vidljiva", objašnjava.
Ipak, konkretna suradnja s jednim od navedenih kartela u Madurovoj optužnici postoji u Albaniji. Albanska kriminalna obitelj Hysa se našla na meti Američkog Ministarstva financija zbog optužbe za pranje novca u korist kartela Sinaloa. Tokovi novca su išli preko kockarnica, a u pitanju je iznos od oko dva milijuna dolara u razdoblju od 2017. do 2024. godine. Taj novac je, prema američkom ministarstvu, stizao u SAD, gdje je jedna od tvrtki povezanih s tom obitelji korištena za pranje novca.
Jovanović kaže kako se u međunarodnim istragama balkanske organizirane skupine "često tretiraju i kao širi konglomerat mreža iz Crne Gore, Srbije, Albanije, Hrvatske, BiH i Slovenije", te ih zato i zovu Balkanskim kartelom.
Venezuela se u brojnim međunarodnim izvješćima opisuje kao tranzitna zemlja za kokain koji iz Kolumbije i drugih proizvođačkih zemalja stiže u Europu. Na to ukazuje i Globalna inicijativa za borbu protiv međunarodnog organiziranog kriminala.
Na tim rutama sve češće se pojavljuju i zemlje Zapadne Afrike, poput Sijera Leonea, Senegala, Gvineje Bisau, Gvineje i Gambije. Srbija se također pojavljuje u tom kontekstu. Bivši policajac iz Loznice Miroslav Starčević označen je kao vođa skupine koja je koristila Sijera Leone kao čvorište za skladištenje i utovar kokaina u kontejnere. Ta se skupina dovodi u vezu s Kavačkim klanom.
Kako Jovanović objašnjava, Zapadna Afrika se sve češće spominje u predmetima za balkanske kriminalne mreže, odnosno za skladištenje, pretovar, prepakiranje i slanje u Europu. Međutim, to nije pravilo.
"Za crnogorske organizirane kriminalne skupine dominantan obrazac su Ekvador, Kolumbija i Brazil. Iz tamošnjih luka kokain kontejnerskim brodovima stiže do velikih europskih luka, poput Rotterdama i Antwerpena, odakle se dalje distribuira diljem Europe", navodi Jvanovićeva.
Detalji o načinu rada balkanskih kriminalnih mreža postali su dostupni nakon što su pripadnici francuske policije razbili šifrirane komunikacijske platforme poput Skya, ANOM-a i EncroChata.
Kako Jovanović objašnjava, fokus komunikacije je obično na "logistici, kontejnerima, lukama, linijama, ljudima na terenu i korupciji koja omogućava ubacivanje pošiljke u legalni transport", te kako ljudi koji rade na terenskim brodovima nisu ni svjesni kako prevoze narkotike.
"Poruke često upućuju na pristup lukama preko mita i fiksera, ubacivanje kokaina u legalne kontejnere, često bez znanja navedenih pošiljatelja i primatelja, mreže lučkih radnika, špeditera, posrednika i regionalnih dobavljača u Kolumbiji, Ekvadoru i Brazilu, kao i opsesiju praćenja pošiljke", kaže novinarka Vijesti.
Dodaje kako Balkanski kartel ima široku mrežu suradnika, koja se prostire na preko 30 država, a sama organizacija je velika i operativno snažna.
Prema njenim riječima, bez korupcije i "ljudi unutar sustava" takve operacije ne bi bile moguće. Upravo zbog razmjera i razina organizacije se smatra kako bi balkanske kriminalne mreže mogle doći i u fokus američkih vlasti.
