Na iznenađenje mnogih, američki predsjednik Donald Trump objavio je svoj interes za preuzimanjem Grenlanda, nazivajući ga vitalnim za nacionalnu sigurnost i ključnim za sprječavanje bilo kakvog pokušaja Kine da stekne utjecaj ili kontrolu nad ovim područjem. Trump je naglasio kako ne isključuje nijednu opciju, bez obzira koliko malo vjerojatnu, uključujući ekonomsku prisilu ili upotrebu sile za stjecanje kontrole nad Grenlandom.

Također je upozorio da se ne smije dopustiti da kineski interes za Grenland dovede do situacije slične onoj s Panamskim kanalom. Zanimljivo je da nova anketa pokazuje kako su Grenlanđani vrlo otvoreni prema ideji pridruživanja SAD-u.

Zašto Grenland?

Na globalnoj razini, Trumpov fokus na Grenland proizlazi iz njegove sve veće važnosti za nacionalnu sigurnost SAD-a i obećane energetske dominacije. Promjene u polarnoj pokrivenosti ledom, koje su nekada neprohodne morske putove i teritorije učinile pristupačnijima, značajno su povećale stratešku vrijednost Grenlanda. Bolji pristup Arktiku, zajedno s modernim ledolomcima, otvorio je nove mogućnosti za povećanje trgovačkog brodarstva, eksploataciju ogromnih prirodnih resursa Arktika i povećanje ljudske prisutnosti u regiji.

Pročitajte još

Dodik: "Ako SAD ima pravo na Grenland, onda i Srbija ima pravo na Republiku Srpsku"

Poboljšani uvjeti na Arktiku također su povećali potrebu za sigurnosnim mjerama SAD-a, jer sve više kineskih i ruskih mornaričkih brodova s projektilima sposobnima za napad na SAD plovi vodama oko Grenlanda. Strateški smješten, Grenland se nalazi uz dva ključna pomorska pravca kroz Arktik: Sjeverozapadni prolaz, koji graniči sa sjevernom obalom Sjeverne Amerike, i Transpolarni morski put, koji prolazi kroz središte Arktičkog oceana. Smanjenje ledene pokrivenosti dovelo je do znatnog povećanja broja vojnih i komercijalnih brodova na tim rutama, čime je Grenland postao daleko strateškiji nego tijekom Hladnog rata.

Dodatno povećanje strateške vrijednosti Grenlanda dolazi iz činjenice da se otprilike dvije trećine teritorija nalazi unutar Arktičkog kruga. To ga čini izvrsnim polazištem za pristup regiji i komplementarnim dijelom s 15% arktičkog teritorija koji SAD kontrolira preko Aljaske. Budući da Rusija kontrolira oko 53% Arktika, potpuno korištenje potencijala Grenlanda i Aljaske ključno je za američku prisutnost i kontrolu u regiji. Međutim, za natjecanje u arktičkoj regiji potreban je resurs koji SAD trenutno nema u dovoljnoj mjeri — ledolomci.

Dominacija na Arktiku

Do 2025. godine, ruska flota konvencionalnih i nuklearnih ledolomaca daleko nadmašuje onu SAD-a. Rusija je u procesu izgradnje novih ledolomaca Projekta 22220 na nuklearni pogon, koji imaju istisninu od 32.000 tona i sposobni su kontinuirano probijati led debljine do 3,2 metra. Nasuprot tome, najveći američki ledolomac, USCGC Healy, ima istisninu od 16.000 tona i može probijati led do debljine 1,4 metra. Ova tehnološka prednost omogućuje Rusiji dominaciju na Arktiku, dok se SAD suočava s izazovima zbog nedostatka kapaciteta za izgradnju brodova.

Osim toga, ukrajinsko-ruski sukob dodatno je zbližio Kinu i Rusiju, stvarajući snažno partnerstvo u arktičkoj regiji. Kina, najveći svjetski brodograditelj, udružila je snage s Rusijom kako bi ostvarila dominaciju nad Arktikom, dodatno smanjujući američki utjecaj u regiji.

Unatoč ovim izazovima, Trump smatra da Grenland ima ključnu ulogu u zaštiti sjevernih granica SAD-a i osiguravanju rijetkih prirodnih resursa, poput minerala i nafte. Iako Grenland trenutno ima status autonomne teritorije Danske, s populacijom od 56.000 stanovnika, njegova ekonomija ovisi o danskim subvencijama i američkoj bazi Pituffik, koja zapošljava 700 vojnika. Prema nedavnoj anketi, 57% stanovnika Grenlanda podržava ideju pridruživanja SAD-u, dok se 37,4% protivi toj ideji.

Realne opcije

Dok status američke savezne države za Grenland trenutačno nije realna opcija, mogao bi postati teritorij pod zaštitom SAD-a, slično kao što su Havaji nekada bili. Trump smatra kako Grenland treba snažnog sigurnosnog partnera koji može osigurati njegovu zaštitu i omogućiti odgovorno iskorištavanje njegovih prirodnih resursa. SAD se nameće kao najlogičniji izbor.

Zaključno, Trump naglašava kako SAD ne smije dopustiti da Grenland postane područje pod kineskim utjecajem, kao što se dogodilo s Panamskim kanalom.