Amerikanci danas izlaze na izbore koji će utjecati na svijet

Američki birači i dalje su podijeljeni u izboru između republikanca Donalda Trumpa i demokratkinje Kamale Harris, a ankete pokazuju neizvjesnu utrku, prenosi Hina.

Amerikanci u utorak izlaze na 60. predsjedničke izbore u svojoj povijesti, a cijeli svijet čeka njihov neizvjestan ishod koji će utjecati na niz globalnih sukoba i kriza. Istodobno se bira i novi saziv Kongresa i trećina Senata.

Odlukom Kongresa iz 1845. godine predsjednički izbori održavaju se u utorak nakon prvog ponedjeljka u studenome. Sjedinjene Države tada su još bile većinom agrarno društvo, pa je odabir studenoga omogućavao mnogim Amerikancima da stignu na birališta nakon jesenske sjetve i prije zime. A pošto je nedjelja bila božji, a srijeda sajmišni dan, izbor je pao na utorak. Američki birači i dalje su podijeljeni u izboru između republikanca Donalda Trumpa i demokratkinje Kamale Harris, a ankete pokazuju neizvjesnu utrku.

Trump

Trump, 78-godišnji republikanac, milijarder i bivši predsjednik, tijekom kampanje je preživio dva pokušaja atentata, samo nekoliko tjedana nakon što ga je porota u New Yorku proglasila krivim zbog krivotvorenja dokumenata, čime je postao prvi bivši američki predsjednik osuđen za kazneno djelo.

Harris je u srpnju neočekivano postala kandidatkinja svoje stranke i time dobila priliku postati prva američka predsjednica, nakon što je aktualni predsjednik Joe Biden odustao od utrke poslije lošeg nastupa u debati i pritiska stranke da se povuče.

Ankete pokazuju da je dvoje kandidata izjednačeno na nacionalnoj razini, ali i u 'prevrtljivim' saveznim državama, tzv. swing states. Više od 77 milijuna Amerikanaca već je dalo svoj glas, no izborni dan pokazat će čija je kampanja bila uspješnija u motivaciji za izlazak na birališta. Posljednjih dana kampanje obje strane preplavile su društvene mreže i tradicionalne medije posljednjim krugom promidžbe, ali i volonterima koji kucaju na vrata potencijalnih glasača.

Trump je svoju kampanju temeljio na obećanjima o oživljavanju ''uništenog'' američkog gospodarstva, borbi protiv kriminala i zaštiti Amerikanaca od ilegalnih migranata. Protivnici ga kritiziraju zbog "paranoičnog" stila i lažnih tvrdnji poput onih da migranti s Haitija u Springfieldu ''jedu mačke i pse'' ili da demokrati pripremaju izbornu prijevaru.

''Ako izgubim, a reći ću vam, to je moguće jer oni varaju. To je jedini način na koji možemo izgubiti, jer oni varaju'', rekao je u Michiganu bivši predsjednik koji još uvijek nije priznao izborni poraz 2020. godine nakon kojeg je uslijedio nasilni upad njegovih pristaša na američki Kapitol.

S druge strane je demokratkinja Kamala Harris koja bi u slučaju pobjede postala prva žena na toj funkciji. Aktualna američka potpredsjednica indijsko-afroameričkog podrijetla kao predsjednička kandidatkinja naslijedila je Joea Bidena koji se sam povukao iz utrke. Harris se već pokušala kandidirati za predsjednicu 2020. godine, no na tadašnjim predizborima svoje stranke bila je tek šesta, iza Bidena, Bernieja Sandersa, Elizabeth Warren, Petea Buttigiega i Michaela Bloomberga, pa se iz te utrke povukla. Bivša glavna tužiteljica Kalifornije svojom je kampanjom pokušala vratiti jedinstvo iznimno polarizirane Amerike, približivši svoje ranije stavove republikancima, poput onog o posjedovanju naoružanja ili zabrani frakiranja.

Sedam država

Prema informacijama Election Laba sa sveučilišta na Floridi svoj je glas već dalo više od 78 milijuna Amerikanaca, što je gotovo polovina od njih 158,5 milijuna koji su izašli na izbore 2020. Ankete najavljuju neizvjesnu utrku, posebno u sedam ključnih, takozvanih 'swing' saveznih država koje će pod sustavom američkog izbornog kolegija odrediti konačnog pobjednika izbora. Većina država tradicionalno je sklonija demokratima ili republikancima i ondje se pobjednik zna unaprijed, pa su u fokusu kandidata najčešće nalaze one savezne države u kojima bi pobjedu mogao odnijeti bilo koji kandidat (tzv. swing states).

Ove godine ih je sedam - Pennsylvania (19 izbornika), Georgia i Sjeverna Karolina (po 16), Michigan (15), Arizona (11), Wisconsin (10) i Nevada (6). U svima njima kandidati su po anketama unutar statističke pogreške. Po većini američkih medija, Harris ima dosad gotovo sigurnih 226 izbornika, a Trump 219. Pobijedi li u sve tri neizvjesne države radničkog Pojasa hrđe (Rust Belt), Pennsylvaniji, Michiganu i Wisonsinu, Kamala Harris će postati predsjednica.

Izgubi li neku od njih, morat će to nadoknaditi osvajanjem jedne iz Sunčanog pojasa (Sun Belt) Georgije, Sjeverne Karoline ili Arizone u kojima je Trump u neznatnoj prednosti po anketama. Izugbi li, pak, najveću od njih Pennsylvaniju, morat će čak osvojiti dvije. Mnogi zbog toga upravo tu saveznu državu smatraju ključnom za oboje kandidata. Istraživanje Ipsosa i Reutersa krajem listopada pokazalo je da birači prijetnju demokraciji smatraju drugim najvećim problemom s kojim se SAD suočava, nakon gospodarstva. Trump vjeruje da će ga u Bijelu kuću vratiti ekonomska pitanja i visoke cijene, posebice za hranu i stanarinu.

Izbornu utrku nestrpljivo ne prate samo Amerikanci na čije će živote značajno utjecati njezin ishod, primjerice po pitanju reproduktivnih prava, nego i svijet pogođen krizama i ratnim sukobima na koje SAD kao i dalje najmoćnija zemlja na svijetu ima velik utjecaj. Trenutno je prerano prognozirati kad će se znati konačan pobjednik izbora – to može biti istu noć, iduće jutro, ali i nekoliko dana ili tjedana kasnije. Prošli izbori održali su se 3. studenoga, a Biden je pobjednikom proglašen tek 7. studenoga. Brzina obrade glasova bit će određena rezultatima – ako oni budu tijesni, glasovi će se prebrojavati ponovno. Na brzinu će utjecati i broj prijavljenih nepravilnosti, kao i eventualne napetosti na biralištima.

Kongres i Senat

Izvan Sjedinjenih Američkih Država izbori 5. studenog se često pojednostavljuju kao utrka za Bijelu kuću, no za Amerikance će sastav novog Kongresa biti jednako važan. I ti bi izbori mogli biti tijesni. O ishodu glasanja u stotinama izbornih jedinica u zemlji ovisi hoće li izabrani predsjednik moći provoditi svoj program uz podršku Kongresa ili će naići na otpor i pat-poziciju.

Američki Kongres, smješten na vošingtonskom Capitol Hillu, sastoji se od dvaju domova: Zastupničkog doma i Senata. Na izborima 5. studenoga će se odlučivati o svih 435 mjesta Zastupničkog doma te o 34 od 100. Demokrati, koji trenutno upravljaju Senatom zahvaljujući većini od jednog mandata, suočavaju se s izazovom da zadrže dvije trećine od 34 zastupnika koliko se bira u utorak.

S druge strane, republikanci u Zastupničkom domu brane svoju tijesnu većinu. Demokrati im trebaju oteti samo četiri mandata za preuzimanje većine, prenosi Hina.