Kraljica odobrila suspenziju britanskog parlamenta

Kraljica Velike Britanije Elizabeta II odobrila je plan britanskog premijera Borisa Johnsona da suspendira rad Parlamenta, priopćeno je iz britanskog Državnog vijeća.

U priopćenju je potvrđeno da će odluka stupiti na snagu između 9. i 12. rujna i da će rad Parlamenta biti suspendiran do 14. listopada.

Johnson je ranije danas izazvao val nezadovoljstva u Velikoj Britaniji nakon zahtjeva da se suspendira rad Parlamenta na oko mjesec dana, pred zakazani 'Brexit' 31. listopada.

Usljed Johnsonovog zahtjeva, britanski zastupnici vjerojatno neće imati vremena da usvoje zakone koji bi 31. listopada spriječili 'Brexit' bez sporazuma sa Briselom.

Objavljeno je i pismo koje je Johnson poslao parlamentu, u kojem je potvrdio da je jutros osobno razgovarao s kraljicom Elizabetom i da je od nje zatražio da se trenutno zasjedanje parlamenta završi u drugom tjednu rujna, a da se novo zasjedanje sazove tek 14. listopada, na dan kraljičinog govora.

Johnson brani svoju odluku tvrdnjom da ne želi čekati do nakon Brexita "da bi nastavili s našim planovima da odvedemo ovu zemlju naprijed". Umjesto toga, premijer inzistira da će zastupnici imati "sasvim dovoljno vremena" da raspravljaju o Brexitu.

"Potpuno je netočno" da je suspenzija motivirana željom da se progura Brexit bez dogovora, tvrdi Johnson, prenosi Index.

Što je prorogacija?

Doduše, procedura suspenzije parlamenta nije nepoznata u britanskoj demokraciji. Ima i svoj termin - prorogacija. Ustvari, prorogacija se obično događa svake godine, obično u travnju ili svibnju, kada završava godišnje zasjedanje parlamenta.

Od trenutka prorogacije do novog zasjedanja parlamenta ne odvijaju se rasprave ni glasanje, a svi zakonski prijedlozi koji su bili u proceduri poništavaju se, osim ako budu prebačeni u sljedeće zasjedanje. Zastupnici zadržavaju svoja mjesta.

To je pak drukčija procedura od raspuštanja parlamenta, što se događa prije izbora.

Prorogacija nije ovlast zastupnika, već same kraljice. Ona, kao uglavnom ceremonijalna figura koja ne drži stvarnu vlast, to radi na savjet, odnosno na zahtjev premijera. Dakle, premijera u teoriji ništa ne sprečava da preko kraljice suspendira parlament kako bi umanjio njihov utjecaj na svoje odluke, ma koliko takav potez bio kontroverzan.

Posljednji put kad se nešto slično dogodilo bilo je, kako piše BBC, 1948. Tada je kralj također prorogirao parlament na zahtjev vlade, kako bi zaobišla otpor Doma lordova (Gornjeg doma britanskog parlamenta, s doživotnim zastupnicima i znatno manjim političkim ovlastima od Doma pučana) svom zakonu o parlamentu.