53 godine poslije: Počinje prvo suđenje za "Krvavu nedjelju"

Bivšem britanskom vojniku u ponedjeljak u Belfastu počinje suđenje za dva ubojstva i pet pokušaja ubojstva tijekom "Krvave nedjelje" 1972. godine, jedne od najkrvavijih epizoda u tri desetljeća sukoba u Sjevernoj Irskoj, navodi Hina.

Nijednom vojniku još nije suđeno za "Krvavu nedjelju" 30. siječnja 1972. u Derryju, službeno Londonderryju, kad su britanska padobranska postrojba otvorila vatru na mirne demonstracije katoličkih aktivista, ubivši pritom 13 osoba.

Britanska vojska tvrdila je da su padobranci odgovorili na vatru "terorista" iz IRA-e, verziju koju je tada potkrijepilo i brzopleto sastavljeno izvješće.

Unatoč svim svjedočanstvima koja su proturječila ovoj verziji, tek je 2010. godine službeno priznata nevinost žrtava.

Neke su ustrijeljene u leđa, a neke su čak prije toga ležale na tlu, mašući bijelim rupčićem.

Bivši padobranac nadimka "vojnik F", kojemu počinje suđenje u ponedjeljak, optužen je za ubojstva Jamesa Wraya i Williama McKinneyja te za pet pokušaja ubojstva tijekom suzbijanja ovog skupa.

Na prvom ročištu na sudu u Belfastu izjasnio se da nije kriv.

Bio je skriven iza zavjese radi zaštite anonimnosti, a tako će biti i tijekom cijelog suđenja.

Ovu zaštitu mu je odobrio sudac zato što su njegovi odvjetnici strahovali za njegovu sigurnost.

U ponedjeljak je planiran prosvjed ispred zgrade suda prije početka suđenja.

''Čekali smo 53 duge godine na pravdu i nadamo se da ćemo dobiti zadovoljštinu ovim suđenjem'', rekao je Tony Doherty, čiji je otac Patrick bio među žrtvama Krvave nedjelje.

Ured javnog tužitelja Sjeverne Irske pokrenuo je kazneni postupak protiv "vojnika F" 2019. godine.

Masakr na "Krvavu nedjelju", ovjekovječen hitom irskog rock benda U2 "Sunday Bloody Sunday" iz 1983., doveo je do toga da su mnogi mladi katolički republikanci otišli u naručje IRA-e.

Bio je to jedan od najmračnijih trenutaka u tri desetljeća nemira u kojima su se republikanci, posebno katolici koji su podržavali ponovno ujedinjenje s Irskom, suprotstavili protestantskim unionistima koji su branili pripadnost Sjeverne Irske britanskoj kruni.

Tek je mirovni sporazum na Veliki petak 1998. godine okončao sukob, u kojem je ubijeno oko 3500 ljudi.

U 2010. godini, nakon najdulje i najskuplje javne istrage u britanskoj povijesti, kojom je utvrđena nevinost žrtava "Krvave nedjelje", tadašnji premijer David Cameron objavio je službenu ispriku, opisavši događaje tog dana neopravdanima.

Od završetka sukoba u Sjevernoj Irskoj osuđen je samo jedan bivši britanski vojnik.

Početkom 2023. izrečena je trogodišnja uvjetna kazna Davidu Holdenu koji je 1988. pucao muškarcu u leđa na kontrolnom punktu.

Holden je rekao da je slučajno povukao okidač jer su mu ruke bile mokre.