13 godina neovisnosti: Što trebamo znati o Crnoj Gori

Crna Gora danas, 21. svibnja, obilježava trinaest godina od obnove neovisnosti. U prethodnom periodu Crna Gora je na planu integracija najviše napredovala od svih zemalja u regiji, postala punopravna članica NATO-a i država koja je najbliža članstvu u EU. Brojke pokazuju da su plaće i mirovine rasle u proteklih trinaest godina, ali i zaduženje države.

Nakon obnove neovisnosti 2006. godine, crnogorsko društvo pred sobom imalo je jedan veliki zadatak – premostiti razlike stvorene referendumskom podijeljenošću. Analitičari smatraju da su blokovske razlike danas čak i veće nego 2006. godine.

Zapaženi vanjskopolitički rezultati

Na planu vanjske politike, Crna Gora je ostvarila zapažene rezultate. Prvi vanjskopolitički cilj, članstvo u NATO-u, ostvaren je 5. lipnja 2017. godine. Ovakvoj odluci žestoko su se protivile tzv. prosrpske stranke, ali je crnogorski parlament, većinskom podrškom osigurao punopravno članstvo Crne Gore u NATO savezu.

Osim puta u NATO, drugi vanjskopolitički cilj države od obnove nezavisnosti je ulazak u EU. Od 2013, kada je Crna Gora otvorila pregovore sa EU, pa do danas, otvoreno je 32 od ukupno 33 pregovaračka poglavlja, dok su dva poglavlja privremeno zatvorena.

Pročitajte još

Kandidatski status je znanstvena fantastika

Analitičar Srđan Vukadinović, u razgovoru za Anadoliju ističe da je Crna Gora za kratko vrijeme stekla međunarodni ugled.

''Crna Gora je jedna od zemalja regije koja je najdalje otišla u procesu integracija. Članica je NATO-a. Iako je mala država po površini, po broju stanovnika, po ekonomskim kapacitetima, ipak je Crna Gora netko tko znači dosta u političkom smislu u regiji'', kaže Vukadinović.

Politička kriza

Unutrašnje prilike u državi znatno su drugačije. Bojkot parlamenta opozicije zbog sumnji u regularnost izbora, na sceni je već drugi mandat. Za navedeno razdoblje u Crnoj Gori održavani su mnogobrojni prosvjedi.

Posljednji parlamentarni izbori 2016. godine ostali su upamćeni po optužnici za pokušaj državnog udara na dan izbora, za šta su, između ostalog, lideri opozicijskog Demokratskog fronta 9. svibnja osuđeni na po pet godina zatvora.

''Politička kriza je danas veća nego 2006. Ona je prouzrokovana u parlamentu i može se riješiti u parlamentu. Tu krizu ne može riješiti nitko iz svijeta, nikakva veleposlanstva, prosvjedi, šatori, bojkot, već dijalog unutar parlamenta. Ta podijeljenost Crne Gore veća je danas nego 2006. godine. Crnogorski parlament radi, ali je limitiran u kapacitetu donošenja odluka, jer se ni jedna odluka s dvotrećinskom većinom ne može donijeti. To znači da treba razmisliti i o tome da srpski korpus, odnosno srpske stranke moraju biti dio vlasti, da se postigne suglasnost'', ističe Vukadinović.

Prethodno razdoblje obilježio je i povratak Mile Đukanovića na političku scenu, nakon kratkog predaha od državničkih funkcija. Đukanović je na predsjedničkim izborima u travnju 2018. odnio pobjedu u prvom krugu. Đukanović je političar sa najdužim stažem u Crnoj Gori. Šest puta je biran za premijera, a sada po drugi put vodi državu u ulozi predsjednika.

Plaće i mirovine znatno su veće u odnosu na razdoblje prije referenduma, ali je također i zaduženje države znatno veće.

Plaće konstantno rasle

Godinu prije stjecanja nezavisnosti, prosječna zarada u Crnoj Gori iznosila je 257 eura. Pored malih zarada, u Crnoj Gori je bila i velika nezaposlenost. Prema podacima Zavoda za statistiku Crne Gore (MONSTAT), 2005. godine stopa nezaposlenosti je bila 20,6 posto. Nakon osamostaljenja, nezaposlenost je počela da pada, dok su plaće konstantno rasle.

Pročitajte još

60 godina uspona i padova Europske unije

Neto zarade su brzo rasle sa 282 eura u 2006. godini na 463 eura, koliko je iznosila prosječna zarada u 2009. godini. Do ovog rasta došlo je zbog jačanja ekonomija, ali i promjene obračuna neto zarade u 2008. godini. Prosječna neto zarada u veljači 2019. godine iznosila je 514 eura.

Prosječna mirovina u 2006. godini iznosila je 142 eura, a sada je 289 eura. I broj umirovljenika je porastao sa 107 tisuća na 129 tisuća.

Kada je nezaposlenost u pitanju, u 2006. godini je bilo 38.800 nezaposlenih. Taj broj je 2008. godine opao na 28.323. Broj nezaposlenih je zatim rastao, da bi na kraju prošlog tjedna iznosio 37.649.

Visok javni dug

Da Crna Gora proteklih godina nije živjela od rasta svoje privrede, već dobrim dijelom i od zaduživanja pokazuju podaci o državnom dugu. On je 2006. godine iznosio 700 milijuna, da bi na kraju prošle narastao na 3,09 milijardi. Državni dug je u referendumskoj godini bio 32,6 posto bruto-domaćeg proizvoda (BDP), po čemu je Crna Gora tada bila nisko zadužena zemlja. Na kraju prošle godine državni dug je bio 67,1 posto, a granica visoke zaduženosti je 60 posto BDP-a. Visokom javnom dugu doprinio je kredit koji je Crna Gora podigla kod jedne kineske banke za izgradnju prioritetne dionice autoputa Bar - Boljare. Za 41 kilometar dionice autoputa, država će platiti skoro milijardu eura. Prva dionica autoputa bit će završena sljedeće godine i to će biti prvi kilometri autoputa u Crnoj Gori.

Poreski dug je na kraju 2005. godine iznosio 258,8 eura. U godini obnove crnogorske nezavisnosti porastao je za 76 milijuna i iznosio je 334,9 milijuna eura. Posljednji podaci o iznosu poreznog duga koji datiraju s početka ove godine pokazuju da je taj iznos na nivou 420 milijuna eura.

Bruto domaći proizvod 2006. je iznosio 2,1 milijardu eura, do bi na kraju 2008. narastao na 3,08 milijardi. Sljedeće godine je pao na 2,9 milijardi, da bi se kasnije održavao između 3,1 i 3,2 milijarde. Procjenjuje se da je na kraju prošle godine iznosio 4,6 milijardi eura.

Sportaši donijeli najviše radosti

Za trinaest godina nezavisnosti, Crna Gora je postala uvozno zavisna država. Izvoz Crne Gore 2006. godine iznosio je 441 milijun, a uvoz je bio 1,45 milijardi. Pokrivenost izvoza uvozom iznosila je 30 posto. Na vrhuncu ekonomskog buma 2008. uvoz je porastao na 2,5 milijardi, dok je izvoz bio 416 milijuna. Na kraju prošle godine, uvoz je iznosio 2,5 milijardi eura, dok je izvoz bio 400 milijuna.

Analitičar Srđan Vukadinović poručuje da se na ekonomskom planu vidi da prosječan lični dohodak raste, kao i da značajne investicije ulaze u Crnu Goru.

''One znače nova radna mjesta. Taj ekonomski razvoj ne ide onim tijekom kako bi građani željeli, ali bolje da ide ovako sporo, ali da ide naprijed, nego da stagnira ili da ide nazad'', kaže Vukadinović.

Od stjecanja nezavisnosti 21. svibnja 2016. godine, građane i javnost ove države najviše puta obradovali su sportaši.

Država od 625 tisuća stanovnika uspjela je za trinaest godina samostalnosti ostvariti veoma zapažene rezultate u nekoliko sportskih disciplina. Vaterpolisti i rukometašice postarali su se da budu najbolji ambasadori Crne Gore u svijetu.