1000 dana rata u Ukrajini: Najveći sukob u Europi nakon Drugog svjetskog rata

Ukrajina danas obilježava 1000 dana od početka ruske invazije punog opsega, s umornim snagama koje se bore na brojnim frontama i svakodnevnim ruskim napadima dronovima i projektilima dok se dužnosnici pripremaju na povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću u siječnju.

Kao poticaj za napadnutu zemlju američki predsjednik Joe Biden dao je zeleno svjetlo za korištenje američkih projektila protiv ciljeva dublje unutar Rusije, potencijalno ograničavajući njezine mogućnosti za pokretanje napada i opskrbu fronte.

Ali, dramatična promjena u politici mogla bi se revidirati kada se Trump vrati u Bijelu kuću, a vojni analitičari upozoravaju da to samo po sebi neće biti dovoljno da promijeni tijek 33-mjesečnog rata.

Tisuće ukrajinskih građana su poginule, više od šest milijuna živi kao izbjeglice u inozemstvu, a stanovništvo je palo za četvrtinu otkako je čelnik Kremlja Vladimir Putin naredio invaziju kopnom, morem i zrakom koja je započela najveći sukob u Europi nakon Drugog svjetskog rata.

Moskva i Kijev pokušavaju poboljšati pozicije uoči pregovora

Vojni gubici su katastrofalni iako ostaju strogo čuvana tajna. Javne zapadne procjene temeljene na obavještajnim izvješćima uvelike variraju, ali većina govori o stotinama tisuća ubijenih ili ranjenih na obje strane.

Tragedija je pogodila obitelji u svakom kutku Ukrajine, gdje su vojni pogrebi uobičajeni u velikim gradovima i udaljenim selima, a ljudi su iscrpljeni zbog besanih noći, sirena zračne opasnosti i tjeskobe.

Povratak Trumpa, koji je obećao da će brzo prekinuti borbe, dovodi u pitanje budućnost američke vojne pomoći i ujedinjenog zapadnog fronta protiv Putina te povećava izglede za razgovore o okončanju rata. Nakon američkog odobrenja korištenja dalekometnog oružja osjećaj eskalacije je opipljiv dok Moskva i Kijev pokušavaju poboljšati svoje pozicije na bojnom polju uoči bilo kakvih pregovora.

Već pojačana iranskim bespilotnim letjelicama te sjevernokorejskim topničkim granatama i balističkim projektilima, Rusija je sada rasporedila 11.000 sjevernokorejskih vojnika, od kojih su se neki, kaže Kijev, sukobili s ukrajinskim snagama koje su zauzele dio ruske regije Kursk.

Visoki kijevski dužnosnik rekao je da Pjongjang ima kapacitet poslati 100.000 vojnika. Neke od najboljih snaga Ukrajine pokušavaju zadržati taj mali komad ruskog teritorija, zauzet u kolovozu, kao adut za pregovaranje.

Napadi na ukrajinski elektroenergetski sustav

Kijev kaže da je Rusija ondje skupila 50.000 vojnika, dok snage Kremlja također ostvaruju najbrže uspjehe na istoku Ukrajine od 2022. - te pojačavaju pritisak i na sjeveroistoku i jugoistoku.

S približavanjem zime, Moskva je u nedjelju ponovo izvršila zračni napad na ukrajinski elektroenergetski sustav, ispalivši 120 projektila i lansiravši 90 bespilotnih letjelica u najvećem zračnom napadu od kolovoza. Uz odobrenje SAD-a Ukrajini da napada vojne ciljeve unutar Rusije oružjem koje je isporučila Amerika, vanjska financijska pomoć i pomoć u oružju također ostaju vitalne.

Unatoč dvije uzastopne godine umjerenog rasta, ukrajinsko gospodarstvo još je na samo 78 posto u odnosu na razdoblje prije invazije, pri čemu se BDP smanjio za trećinu 2022. Ukrajinske nekoć divovske industrije čelika i žitarica su drastično smanjene.

Promatračka misija UN-a za ljudska prava potvrdila je smrt 11.743 ukrajinskih civila, iako neki dužnosnici iz Kijeva vjeruju da je broj mnogo veći.

Predsjednik Volodimir Zelenski rekao je prošli tjedan da Ukrajina mora dati sve od sebe da okonča rat sljedeće godine diplomatskim sredstvima. No odlučno je prekinuo svaki razgovor o prekidu vatre prije nego što se Ukrajini pruže odgovarajuća sigurnosna jamstva.

Scholz prošli tjedan nazvao Putina

Kremlj je rekao da njegovi ratni ciljevi ostaju nepromijenjeni otkako je Putin u lipnju rekao da Ukrajina mora odustati od svojih ambicija da se pridruži NATO-u i da se mora povući iz četiri ukrajinske regije koje njegove snage djelomično kontroliraju, što je sve jednako kapitulaciji Kijeva.

More malih ukrajinskih zastavica koje odaju počast mrtvima sada zauzimaju ugao Trga neovisnosti u Kijevu, nekadašnjeg središta masovnih proeuropskih prosvjeda koji su 2014. svrgnuli s vlasti ukrajinskog predsjednika koji je tada imao potporu Moskve.

Rusija je odgovorila na prosvjede zauzimanjem ukrajinskog crnomorskog poluotoka Krima, i podupiranjem paravojne pobune na istoku koja je ubila 14.000 ljudi prije nego što su dvije serije pregovora, u takozvanom Minskom formatu, zaustavile borbe s Kijevom.

Nakon što je njemački kancelar Olaf Scholz nazvao Putina u petak prvi put u gotovo dvije godine, Zelenski je rekao da je taj potez smanjio izolaciju ruskog čelnika. Također se izjasnio protiv ideje obnove pregovora u formatu Minska. "Želimo naglasiti: neće biti 'Minska 3'; ono što nam treba je pravi mir", rekao je.