Zastupnici odbili izraelski zahtjev: "Hrvatska sama odlučuje o odnosima s Iranom"

Oporbeni i vladajući saborski zastupnici Hrvatskog sabora osvrnuli su se na poziv izraelskog veleposlanika da Hrvatska prekine diplomatske odnose s Iranom, istaknuvši kako Hrvatska sama donosi odluke o vanjskopolitičkim pozicijama, kao i da treba apelirati da se sukob smiri i voditi racionalnu politiku.

Izraelski veleposlanik Gary Koren u intervjuu Hini danas je pozvao Hrvatsku da prekine diplomatske odnose s Teheranom i provede sigurnosnu provjeru osoblja iranskog veleposlanstva u Zagrebu jer bi među njima moglo biti "špijuna" Revolucionarne garde, koja se u EU-u smatra terorističkom organizacijom.

Troskot: Naš apel je da se sukob zaustavi

Upitan je li to ispravan potez, Mostov saborski zastupnik Zvonimir Troskot ustvrdio je kako diplomatske službe i postoje radi bilateralnog razgovora.

"Naš apel svim stranama je da se to zaustavi, da se sukob na Bliskom istoku stavi u određeni vremenski okvir i da to najveće sile, prije svega mislim na Kinu, Rusiju i SAD, vremenskim okvirom zatvore i da ne eskalira u globalni sukob", rekao je.

Dodao je kako je tu izravna komunikacija sa svim stranama jako bitna kako ne bi bilo buke u komunikacijskom kanalu koja se može krivo shvatiti i dovesti do ozbiljnog globalnog rata.

Upitan je li potrebna reakcija Vlade na zahtjev veleposlanika, Troskot je odgovorio kako je naša vanjska politika takva da mi u tom sukobu ne želimo sudjelovati te pri tome istaknuo kako povlačenjem naših snaga s Bliskog istoka šaljemo signal da se sukob deeskalira.

"To je naša politika. Izrael ima svoju politiku. Hrvatska je svojim potezima poslala poruku da smo mi za mir i da se to smiri i stavi u određene vremenske okvire zato što ovo može stvarno eskalirati u globalni sukob, posebno ako će ovaj rat imati utjecaj na kinesku ekonomiju", naveo je, istaknuvši kako su Kina i Iran strateški saveznici.

Penava: Trebamo voditi odmjerenu politiku

Komentirajući Korenove sumnje na infiltraciju obavještajnog sektora Irana kroz veleposlanstva, predsjednik Domovinskog pokreta i član vladajuće koalicije Ivan Penava rekao je kako tu razinu informacija nema, ali ističe da treba promišljati o sigurnosti Hrvatske i onoga što se događa u neposrednom okruženju, s obzirom na to da je u tom kontekstu spomenuta i BiH.

Ocijenio je kako moramo voditi računa o tome tko su saveznici i kojem civilizacijskom krugu pripadamo, voditi odmjerenu politiku u pogledu Hrvatske kao male države te da nije potrebno isticati se u negativnostima i neprijateljstvima gdje tome nije nužna potreba.

"Uvjeren sam da hrvatske sigurnosne službe provjeravaju i nadziru što se događa u Hrvatskoj i u okruženju. To im je u opisu posla. Treba li raskinuti sve diplomatske veze s Iranom - nisam siguran", rekao je Penava.

Potrebno je uvažiti i provjeriti informacije s kojima barata veleposlanik te udaljiti određene osobe ako je to potrebno, dodao je, ali "poslati poruku da je nama iranski narod ili iranska država nešto neprijateljsko, ne vidim zašto bi to radili u ovom trenutku".

"Nije svijet samo od danas, ima i nekakvu povijest i budućnost koju valja graditi i njegovati. U tom smislu, po meni, Hrvatska kao članica EU-a i NATO-a nema potrebu povlačiti ovako radikalne poteze bez izričitih pokazatelja da su stvari otišle toliko daleko da je to nužno", ustvrdio je Penava.

Hrebak: Trebamo se postaviti racionalno i razumno

Predsjednik HSLS-a Dario Hrebak rekao je kako je očekivano da se u ovim turbulentnim i izazovnim vremenima na globalnim razinama traži određivanje strane.

"Mislim da imamo dovoljno mudrosti u našoj diplomaciji i politici, da se Hrvatska postavi točno tamo gdje treba biti, kao zemlja članica svih onih institucija kojih smo članica, ali da imamo i svoj mudar stav. Mislim da je ovo što je napravio premijer Španjolske jednostranost koja nama nije mudra niti pametna", rekao je Hrebak.

Dodao je kako se trebamo postaviti vrlo racionalno i razumno, gledajući interese Hrvatske.

Španjolska je osudila američko i izraelsko bombardiranje Irana kao nepromišljeno i nezakonito, a premijer Pedro Sanchez ponovio je antiratni stav Španjolske, upozorivši da sukob nosi rizik od izazivanja velike globalne katastrofe.

Miloš: Odnosi s Iranom su odluka hrvatskih institucija

Zastupnica Jelena Miloš (Možemo!) poručila je kako su odnosi s Iranom isključivo odluka hrvatskih institucija te da "niti jedna druga zemlja, pa tako ni Izrael, tu ne bi trebala odlučivati".

Dodala je kako je sada najbitnije da Vlada radi na evakuaciji hrvatskih građana, da se zaštite civili, traži prekid vatre i povratak diplomaciji.

"Želimo da se poštuje međunarodno pravo, da se zaustavi daljnja eskalacija i krvoproliće i da se vrati diplomaciji. Jasno i dosljedno se protivimo vojnim intervencijama kojima se krši međunarodno pravo i koje se rade van mandata UN-a", poručila je.

Vojna intervencija SAD-a i Izraela, a zatim i odmazda Irana, nedvosmisleno i ozbiljno krše međunarodno pravo, ugrožavaju civile i narušavaju sigurnost u cijelom svijetu, dodala je, istaknuvši kako je stav Možemo! u tom smislu isti kao što je bio s Ukrajinom, Gazom i Grenlandom.

"Naravno da se protivimo iranskom režimu, ali ne možemo i nećemo podržati nezakonite vojne intervencije koje krše međunarodno pravo i zbog kojih uvijek plate i civili i Europa, uključujući i nas", izjavila je Miloš.

Pri tome je dodala kako je loše da je rijetko koji čelnik, osim španjolskog premijera, to jasno i osudio.

Raspudić: Sami donosimo odluke o vanjskopolitičkim pozicijama

Nezavisni zastupnik Nino Raspudić rekao je kako veleposlanik može imati svoje mišljenje, ali da mi kao suverena država sami donosimo odluke o svojim vanjskopolitičkim pozicijama.

"Nesklon sam prekidanju komunikacijskih kanala. Nekakav kanal komunikacije je uvijek potrebno držati. Možda će zvučati banalno, ali bolje je pregovarati sto godina nego jedan dan ratovati", istaknuo je.

Nas i Europsku uniju nitko ništa ne pita i ne trebamo se petljati previše u tuđe probleme, dodao je.

"U takvoj situaciji gdje ništa ne ovisi o nama, mi se ne trebamo istrčavati i petljati u stvari koje nas se ne tiču, nego apelirati na mir i, kao i do sada, pružiti ljudsku i humanitarnu pomoć kod stvari gdje imamo iskustva iz Domovinskog rata, od razminiranja do rehabilitacije djece traumatizirane ratom", rekao je Raspudić.