bljesak-logo
search icon
sun icon
open-nav
Agresor nije znao za milost

Vukovar - prvi grad u Europi koji je sravnjen sa zemljom nakon Drugog svjetskog rata

Bitka za Vukovar počela je 25. kolovoza 1991., a završila 18. studenoga 1991. slomom obrane grada. Vukovar je branilo oko 1800 pripadnika Zbora narodne garde i policije, te dragovoljaca HOS-a.
18.11.2025. u 12:21
text

Do eskalacije sukoba u Slavoniji došlo je već u srpnju i kolovozu 1991. kada je Jugoslavenska narodna armija sa srpskim paravojnim postrojbama napala hrvatska sela i protjerala hrvatsko stanovništvo s ciljem zauzimanja i okupacije istočne Hrvatske, koja je trebala započeti zauzimanjem Vukovara i njegovim potpunim uništenjem.

Agresor je s 30.000 vojnika i paravojnih skupina, te s oko 1600 oklopnih borbenih vozila, 60 zrakoplova, 350 topova i mnoštvom ostale vojne tehnike krenuo na Vukovar. Hrvatskih branitelja bilo je svega 1800.

Krajem kolovoza započeo je opći napad na grad. Puna tri mjeseca hrvatski branitelji su odolijevali danonoćnim napadima za osvajanje Vukovara. Jedina komunikacija za opskrbu hrvatskih branitelja “Kukuruzni put” bila je presječena. U gradu se nalazilo više od 15.000 civila.

Na desetke neprijateljskih tenkova i oklopnih transportera zaustavljeno je na Trpinjskoj cesti prozvanoj “Groblje tenkova”. Početkom listopada u potpunom okruženju Vukovar je trpio neprekidna topnička razaranja i bombardiranja. Svi sposobni za borbu, Vukovarci i mladići iz cijele Hrvatske bili su na crtama diljem grada, na koji je dnevno padalo 7000 različitih projektila.

U opkoljeni grad 19. listopada 1991. uspio je ući humanitarni konvoj i spasiti stotinjak ranjenih branitelja iz Vukovarske bolnice.

Pripadnici srpskih paravojnih formacija u porušenom Vukovaru - milosti nije bilo
Izvor fotografije: Povijest.hr / Pripadnici srpskih paravojnih formacija u porušenom Vukovaru - milosti nije bilo

Vukovarci nisu 56 dana imali struje, vode, hrane, telefona. Nestale su kuće, zgrade, skloništa, a nastale stotine grobova palih heroja, među kojima je i legendarni zapovjednik obrane Vukovara, Blago Zadro.

Herojski otpor slomljen je 18. studenoga 1991. godine.

Dio branitelja pokušao se izvući iz grada kroz minska polja, a oni koji nisu uspjeli odvedeni su u srpske koncentracijske logore, te su mnogi ubijeni. Među njima i 260 ranjenika iz Vukovarske bolnice.

Tijekom agresije u Vukovaru je, prema podacima Hrvatskog sanitetskog stožera, do 19. studenoga 1991. poginulo 450 branitelja i 1350 civila, od toga 86 djece. Bez jednog ili oba roditelja ostalo je 858 djece, ranjeno je više od 2500 ljudi, mnogi su zatočeni i odvedeni u neki od srpskih koncentracijskih logora, a nakon okupacije 18. studenoga 1991. bila je nepoznata sudbina 2630 osoba.

Tijekom i nakon procesa mirne reintegracije otkriveno je više od 50 masovnih grobnica u gradu i okolici iz kojih su ekshumirani brojni posmrtni ostaci. (Izvor: MORH)

Više o sjećanjima nekih Vukovaraca pročitati OVDJE

Vukovar je prvi veći europski grad potpuno uništen od Drugog svjetskog rata i smatra se najvećom hrvatskom tragedijom u brojkama. Velikosrpski agresor na grad je ispalio više od 6,5 milijuna projektila. Točan broj vukovarskih žrtava još uvijek je nepoznat. Danas se govori da je u Vukovaru poginulo oko 1000 hrvatskih branitelja te oko 3000 civila. Tijekom vukovarske ratne kalvarije je ubijeno 86 djece, od čega je 54 djece bilo mlađe od 10 godina. U Vukovaru je, također, pronađena masovna grobnica u kojoj su pronađeni ostaci više od 1.200 osoba. Nakon gotovo tri mjeseca okupacije i 87 dana grčevite, herojske obrane – Vukovar je pao. Ukazali su se ostaci grada zasutog pepelom i ulice prelivene nijemim, tužnim kolonama ljudi koji se nisu uspjeli spasiti probojem, a koji su nakon tromjesečne patnje u skloništima – na današnji dan svom gradu rekli zbogom. Prestravljeni starci, žene i djeca koja su uprtim pogledima u zemlju čvrsto držali vrećice u koje su na brzinu spakirali cijeli svoj život, nisu imali hrabrosti gledati oko sebe. Nisu željeli da im razbacani leševi kraj ceste budu posljednji prizor koji 18. studenog 1991. odnose iz voljenog grada, niti su imali hrabrosti svjedočiti odvajanju muškaraca, svojih očeva, braće, sinova i stričeva čije su žute Borovo gležnjače ukazivale na to da su hrvatski branitelji.
POVEZANO