Poremećaji na tržištu energenata i sigurnosni rizici u fokusu su Vlade RH, poručio je premijer Andrej Plenković, istaknuvši kako je paket pomoći vrijedan 450 milijuna eura usmjeren na ublažavanje posljedica nove krize.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković u emisiji "A sada, Vlada" govorio je o aktualnim globalnim i domaćim izazovima, među kojima su poremećaji na tržištu energenata, oprez zbog mogućih sigurnosnih prijetnji te potencijalni migrantski val.
Vlada je donijela deseti paket mjera vrijedan 450 milijuna eura radi ublažavanja rasta cijena energenata te zaštite građana i gospodarstva, piše HRT.
"Što se tiče situacije nakon početka rata na Bliskom istoku, izraelsko-američkih napada na Iran te uzvratnih udara na američke baze u Zaljevu, došlo je do rasta cijena nafte. Nafta je prije te subote, kada je rat počeo, bila oko 70 dolara po barelu i nakon toga smo vidjeli strelovit rast na globalnim tržištima. Ona je jutros oko 100 dolara, a bila je i 20-ak dolara više. To uzrokuje trenutačni rast cijena derivata", rekao je.
Naglasio je kako je Vlada u proteklom desetljeću stekla iskustvo u upravljanju krizama te kako je paket mjera rezultat takvog pristupa.
"Zato smo donijeli 10. paket mjera vrijedan 450 milijuna eura. Usmjeren je na amortizaciju i smanjenje cijena goriva i ukapljenog naftnog plina. Pritom smo dodali paket koji je usmjeren na one na koje ova kriza najviše utječe", poručio je.
Dio mjera odnosi se i na potporu gospodarstvu, osobito poljoprivredi i ribarstvu.
"Uz maloprodaju, što je važno za gospodarstvo, pripremili smo paket od 20 milijuna eura za poljoprivrednike. Slično je s paketom od osam milijuna eura za ribarstvo plus ona snažna potpora ugroženim kupcima energenata", rekao je.
Istaknuo je kako su postojeće mjere dodatno osnažene produljenjem regulacije cijena energenata.
"Neće se mijenjati do 1. listopada, sljedećih šest mjeseci, režim je identičan. Povrh ovih kratkoročnih mjera, koje su tu da budu zavoj za ranu, pripremili smo i mjere koje su u nadležnosti Ministarstva zaštite okoliša i energetske tranzicije koje imaju jednostavnu poruku - tranzicija na obnovljive izvore energije i smanjivanje ovisnosti od fosilnih goriva", naglasio je.
Upozorio je na visoku energetsku ovisnost Europe o uvozu.
"Europa je kao kontinent u potpunosti ovisna o drugima i u gospodarskom smislu silno ranjiva kada se događaju ovakvi vanjski šokovi. Da bismo to smanjili, potrebno je ulagati u obnovljive izvore energije", rekao je.
"Paket je promišljen, nije rađen preko noći i pratili smo krizu svaki dan", ustvrdio je.
Govoreći o mogućim nestašicama, poručio je kako razloga za zabrinutost nema.
"Ima među nama generacija koje se ne sjećaju režima par-nepar, ne sjećaju se ni 1970-ih, ni 1980-ih, a ne sjećaju se ni Domovinskog rata. Kao društvo danas živimo u komfornoj poziciji gdje je sve dostupno", rekao je.
Naglasio je kako je sigurnost opskrbe energentima bila prioritet Vlade.
"Naš je cilj sve ovo vrijeme održati sigurnost opskrbe i ona nikad nije došla u pitanje. Imamo svoj naftni terminal, rafineriju i LNG terminal. Energetski smo dobro pozicionirani. Komuniciramo s distributerima i kada gledate mjere koje su donesene za smanjivanje cijena naftnih derivata, tu postoji ravnoteža. Dio mjera snižavanja cijena bio je nauštrb trošarina koje su prihod proračuna, a dio je bio na premije koje su prihod distributera", rekao je.
Zaključno je istaknuo kako Vlada nastoji održati cijene na prihvatljivoj razini.
"Cijene koje su danas u maloprodaji još su niže nego što su bile najviše cijene 2022. u vrijeme početka ruske agresije na Ukrajinu", zaključio je.
Govoreći o dugoročnim posljedicama krize, Plenković je upozorio kako problemi neće nestati završetkom sukoba.
"Imamo dvije krize - prvih dva tjedna i zadnjih desetak dana. Prvih dva tjedna nije bilo vojnih udara na energetsku infrastrukturu. U trenutku kada oni postanu meta, nije pitanje samo kako ćemo odblokirati Hormuški tjesnac", rekao je.
Naglasio je kako napadi na energetsku infrastrukturu dodatno kompliciraju opskrbu.
"Kada dođe do napada na energetska postrojenja, postavlja se pitanje dinamike transporta i proizvodnje. Zbog toga mjere koje smo poduzeli imaju širok karakter. Djeluju trenutačno i brzo, a što se tiče proračunske snage, uvijek smo pronalazili načina", poručio je.
Dodao je kako određivanje prioriteta neće ići na štetu temeljnih socijalnih davanja.
"Određivanje prioriteta neće ići na štetu davanja poput mirovina, plaća ili socijalnih davanja. Uvijek imate određeni manevarski prostor", rekao je.
"Apeliram na sve da nema nikakve panike, ne mora se čekati u redovima za gorivo. Mi ćemo se truditi da cijene ne postanu nepriuštive", poručio je.
Govoreći o kapacitetima državnog proračuna, istaknuo je da su mjere zasad održive.
"Zasad je ovo sve u okvirima. Imamo sredstva iz modernizacijskog i socijalno-klimatskog fonda i postoji dio u proračunu koji se preraspodjelom može učiniti takvim da Vlada bude u poziciji financirati mjere", rekao je.
Istaknuo je i jaču otpornost hrvatskog gospodarstva u odnosu na ranije krize.
"Otporniji smo na takve šokove. Ne možemo se uspoređivati sa situacijom iz 2008. godine. Kada sam postao premijer, BDP je bio 47 milijardi eura, a 2025. završila je s 93 milijarde eura. Ove godine očekujemo 98,5 milijardi, a 2027. prelazimo 100 milijardi eura", rekao je.
Naglasio je važnost fiskalne discipline.
"Ako odgovorno upravljate javnim financijama, držite deficit do tri posto i smanjujete udio javnog duga u BDP-u, stvarate otpornost. Nakon covida dug je bio 87 posto, a sada je 56 posto. Danas za kamate izdvajamo 1,5 posto BDP-a, dok je ranije to bilo 3,5 posto", rekao je.
