U središtu Beograda istaknuta poruka sjećanja na zločine u Vukovaru

Pripadnice nevladine organizacije Žene u crnom održale su jučer mirovnu akciju u središtu Beograda, povodom 34. obljetnice pada Vukovara. U Knez Mihailovoj ulici razvile su crni transparent s porukom "Nikada nećemo zaboraviti zločine u Vukovaru", podsjećajući javnost na stradanja iz 1991. godine.

U najavi događaja istaknule su kako je napad na Vukovar započeo 25. kolovoza 1991., kada je Jugoslavenska narodna armija krenula u ofenzivu iz zraka, sa zemlje i s Dunava. Podsjetile su i na 19. rujna iste godine, kada je velik broj Beograđana cvijećem ispratio tenkove Prve gardijske oklopne divizije JNA prema Vukovaru.

Žene u crnom upozorile su da je riječ o "jednom od najsramotnijih događaja u povijesti Beograda", koji je, kako ističu, godinama prekriven šutnjom i poricanjem. Naglasile su da je Vukovar bio pod opsadom 87 dana te da su JNA i srpske paravojne formacije počinile ratni zločin urbicida i kulturocida, uništivši povijesnu jezgru grada, piše Index.hr. 

Podsjetile su da je tijekom opsade ubijeno više tisuća ljudi, ranjeno više od 25.000, a više od 30.000 stanovnika protjerano na dan pada grada. Nakon početka granatiranja, na teritoriju Srbije osnovano je više logora u kojima su bili zatočeni hrvatski civili i ratni zarobljenici. Kroz logore je prošlo oko 7000 ljudi, od kojih je oko 3500 bilo zadržano mjesecima, a brojni su preminuli zbog zlostavljanja ili nedostatka medicinske pomoći.

Istaknule su da je za zločine počinjene u logorima osuđena samo jedna osoba, i to nisko rangirani pripadnik Teritorijalne obrane, dok visoki časnici JNA, VJ i MUP-a nikada nisu odgovarali. Upozorile su da Srbija i dalje štiti i slavi pojedine osuđene ratne zločince te nastavlja politiku konfrontacije s Hrvatskom, posebno kroz ignoriranje pitanja nestalih osoba.

Organizacija je iznijela niz zahtjeva, među kojima su utvrđivanje odgovornosti vrha JNA za napad na Hrvatsku, otvaranje državnih arhiva radi pronalaska masovnih grobnica, procesuiranje svih odgovornih za logore u Srbiji, postavljanje spomen-ploča na lokacijama logora te zakonska zabrana glorifikacije osuđenih ratnih zločinaca.

Žene u crnom, osnovane 1991. u Beogradu, poznate su po svojim antiratnim, feminističkim i nenasilnim akcijama. Tijekom ratova na prostoru bivše Jugoslavije bile su jedan od rijetkih glasova koji su javno upozoravali na zločine počinjene u ime srpskih vlasti, a i danas djeluju na polju ljudskih prava, suočavanja s prošlošću i podrške žrtvama nasilja.