Test za Vučića: Srbija glasa na lokalnim izborima, incidenti od ranoga jutra

U deset srbijanskih gradova i općina otvorena su biračka mjesta na kojima će se do 20 sati glasati za lokalnu vlast u iduće četiri godine, no već se tijekom izborne kampanje pokazalo kako za vladajuću Srpsku naprednu stranku (SNS) ovi izbori imaju znatno veći politički ulog od pukog izbora vijećnika.

Tučnjava na biračkom mjestu

U Boru je tijekom dana izbila tučnjava u kojoj je sudjelovalo nekoliko desetaka ljudi, i to ispred prostorija Srpske napredne stranke, gdje se održavaju lokalni izbori.

Prema izvještajima s terena, došlo je do fizičkog obračuna između skupina, a navodno su napadnuti i studenti koji podržavaju jednu izbornu listu. Studenti tvrde kako su dvojica članova njihovog mobilnog tima ozlijeđena, uključujući i udarce u glavu, te da su napadnuti čak i u prisutnosti policije.

Incidenti su zabilježeni i na pojedinim biračkim mjestima, gdje su promatrači upozorili na moguće nepravilnosti i pritiske na birače.

Policija je intervenirala i pokušala smiriti situaciju.

Koliko je stabilna vlast?

Današnji izbori pokazat će koliko je 14-godišnja vlast srbijanskog populističkog predsjednika Aleksandra Vučića uzdrmana prošlogodišnjim masovnim protuvladinim prosvjedima i zahtjevima za demokratizaciju zemlje, suzbijanje korupcije, preustroj institucija i neovisnost pravosuđa.

Prosvjede, koje je predvodio studentski pokret, potaknulo je smrtonosno urušavanje konstrukcije na željezničkom kolodvoru u Novom Sadu krajem 2024. godine, za koje prosvjednici odgovornom smatraju autokratsku vlast predvođenu SNS-om, sklonu koruptivnim poslovima za koje velik dio javnosti drži kako su pridonijeli i novosadskoj tragediji.

Deset lokalnih zajednica

Pravo glasa u svih deset lokalnih zajednica, prema službenim podacima, ima 247.985 građana, a birat će vijećnike s ukupno 50 izbornih lista, koje su formirale lokalne vladajuće stranke na čelu sa SNS-om i koalicijskim partnerima, te oporba, studentski pokret i građanske inicijative, ponegdje i na zajedničkoj listi.

Lokalni izbori provode se u Aranđelovcu, Bajinoj Bašti, Boru, Kladovu, Knjaževcu, Kuli, Lučanima, Majdanpeku, Sevojnu i Smederevskoj Palanci, gdje su vijećnici posljednji put birani 3. travnja 2022. godine.

Za vladajuće najveći izazov predstavljaju liste kandidata okupljene oko studentskog pokreta, koji je u valu prosvjeda tijekom 2025. stekao veliku naklonost građana zahtjevima da se stane na kraj koruptivnim aranžmanima vlasti mimo javnih natječaja, uključujući loše izvedene radove na rekonstrukciji željezničkog kolodvora i pad nadstrešnice pod kojom je 1. studenoga 2024. poginulo 16 ljudi.

Koliku važnost izborima pridaju naprednjaci i njihov službeno donedavni vođa, aktualni predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, svjedoči i činjenica da je SNS sa svojim koalicijskim partnerima izbornoj listi dao ime “Aleksandar Vučić – Srbija, naša obitelj”, pridodajući umjesto riječi “Srbija” ime svakog mjesta u kojem će se danas glasati za lokalnu vlast.

I upravo se Vučić, premda ga nacionalni ustav člankom 111. obvezuje da kao šef države “izražava državno jedinstvo Republike Srbije”, stavio na čelo kampanje SNS-a te je u proteklih mjesec dana posjetio sve općine u kojima se 29. ožujka održavaju lokalni izbori, često u pratnji ministara i drugih državnih dužnosnika, obećavajući infrastrukturne projekte, ceste, mostove, nova radna mjesta, bolje zdravstvo i socijalnu skrb te veće plaće i mirovine.

Demokratski i fer preduvjeti za izbore

Ni Vučić ni srbijanska vlada nisu se obazirali na tvrdnje oporbe i građanskog društva da je takav angažman zapravo takozvana dužnosnička kampanja i kršenje zakona.

Razdvajanje javnih dužnosti od stranačkih aktivnosti jedna je od ključnih preporuka koje su, uz poštivanje ljudskih prava i slobode medija te reviziju biračkog popisa, Srbiji uputili iz Ureda OESS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR).

Preporuke ODIHR-a Srbija je službeno prihvatila u ranijim pokušajima međunarodne zajednice da se u zemlji uspostave demokratski i fer preduvjeti za izbore na svim razinama, ali one dosad nisu dosljedno provedene, među ostalim ni u uvođenju reda i reviziji biračkog popisa te ravnopravnom pristupu svih političkih aktera medijima, koji su većinom pod dominantnim utjecajem ili kontrolom vlasti.