Susjedi napreduju: Granica BiH i Europske unije uskoro bi mogla biti duža

Kada je riječ o primanju novih članica u EU, Europska komisija ima glavni prioritet: osigurati da se nijedna država kandidatkinja ne pretvori u Mađarsku. Kako bi to postigla, plan je iskoristiti Crnu Goru, koja je blizu završetka pregovora o članstvu, kao svojevrsnog pokusnog kunića.

Crnogorski predsjednik Jakov Milatović rekao je za Politico kako s EU-om i državama članicama raspravlja o tome kako bi to moglo izgledati. Razgovarao je o tome i tijekom nedavnog posjeta Irskoj, koja će u drugoj polovici ove godine preuzeti predsjedanje Vijećem Europske unije.

Komisija želi u pristupni ugovor Crne Gore ugraditi "dugoročne zaštitne mehanizme" kako bi se osiguralo Uniji reagirati ako Crna Gora nazaduje u području demokracije ili vladavine prava, rekao je jedan dužnosnik Komisije za Politico.

To će, kako je rekao, biti "pristupni ugovor koji će definirati buduće pristupne ugovore".

Crna Gora nije jedina država koja želi ući u EU. Ukrajina nastoji osigurati članstvo u EU-u do 2027. godine kako bi ono bilo uključeno u mirovni sporazum s Kremljom, dok Island planira održati referendum o ponovnom pokretanju pregovora o članstvu u EU-u.

No Milatović je rekao kako "nitko zapravo ne zna" kako će konačni tekst izgledati. Podgorica čeka Komisiju pružiti više informacija, dodao je.

Rasprava u sjedištu Komisije u Berlaymontu odnosi se na "koje smo pouke izvukli iz proširenja 2004. godine", rekao je dužnosnik Komisije, misleći na razdoblje kada su Mađarska, Slovačka i još osam država pristupile Uniji. "Ima li naša Unija sposobnost reagirati na nazadovanje? Ne baš."

Mađarska se pokazala svojevrsnim upozoravajućim primjerom za EU. Budimpešta pod vodstvom Viktora Orbána često je bila trn u oku Unije, a prošlog je mjeseca blokirala 20. paket sankcija EU-a protiv Rusije i paket pomoći od 90 milijardi eura za Kijev.

Prioritet Komisije sada je osigurati da Crna Gora i druge nove članice ne postanu Mađarska 2.0. Pristupni ugovor Crne Gore, pravila pod kojima države pristupaju EU-u, izradit će radna skupina koju organizira ciparsko predsjedništvo Vijeća, uz doprinos svih država članica EU-a.

Đekna još nije umrla, a ka' će ne znamo

Glasnogovornik ciparskog predsjedništva nije želio reći kada će radna skupina biti formirana, a dužnosnik Komisije rekao je za Politico kako će to biti u "narednim tjednima". Dva europska diplomata potvrdila su kako se to očekuje već ovog mjeseca.

Povjerenica za proširenje Marta Kos rekla je kako Komisija "trenutačno završava pripremu nacrta ugovora", bez navođenja vremenskog okvira.

Jedina država koja zasad zadržava rezervu je Francuska, rekao je jedan od diplomata. Pariz odbija dati zeleno svjetlo za izradu pristupnog ugovora i zauzima izrazito oprezan pristup proširenju EU-a uoči predsjedničkih izbora 2027. godine, rekao je drugi visoki diplomat EU-a za POLITICO.

"Svi pokušavaju uvjeriti Francusku da pristane na to", rekao je treći diplomat.

Francuski diplomat nazvao je tvrdnje da se Pariz protivi izradi crnogorskog ugovora "besmislicom", dodavši da Francuska samo želi "proces pristupanja temeljen na zaslugama".

"Francuska je oduvijek podržavala pristupni proces Crne Gore i s crnogorskim je vlastima razvila vrlo plodnu suradnju u tom kontekstu", ustvrdio je diplomat. "Nikada nije izrazila protivljenje izradi pristupnog ugovora."

Pitanje veta

Još uvijek nije jasno kakav bi oblik trebali imati zaštitni mehanizmi EU-a.

"Postoji nekoliko ideja koje kruže, ali nitko još nije iznio konkretan prijedlog", rekao je europski diplomat uključen u rasprave.

Neki od ranih prijedloga uključuju suspenziju prava veta ako Crna Gora i druge nove članice prekrše temeljne vrijednosti EU-a, osobito vladavinu prava. Druga tema rasprave iza zatvorenih vrata jest koliko dugo bi ti zaštitni mehanizmi trebali ostati na snazi.

Zaštitne klauzule postojale su i za države koje su pristupile 2004. godine, primjerice u slučaju neprovedbe pravila unutarnjeg tržišta, ali su se mogle aktivirati samo tri godine nakon pristupanja i nisu bile osobito snažne.

Jedina crvena linija za Crnu Goru odnosi se na ograničavanje prava glasa, rekao je jedan crnogorski dužnosnik za Politico. Podgorica prihvaća mogućnost da EU nametne druge zaštitne mehanizme, ali ne želi odustati od svojeg glasa za stolom na kojem se donose odluke.

Na večeri u Bruxellesu u srijedu između veleposlanika EU-a i šefa kabineta predsjednice Komisije Ursule von der Leyen, Bjoerna Seiberta, razgovaralo se o proširenju. Prijedlog Komisije ubrzati članstvo za države kandidatkinje kroz proces nazvan "obrnuto proširenje", kojim bi se dodijelilo članstvo u EU-u s ograničenim pravima i pravima glasa, odlučno je odbijen.

Unutarnje napetosti

Sve to ovisi o tome hoće li Crna Gora ostvariti svoj ambiciozni cilj do 2028. postati 28. članica Unije. Kako bi to postigla, mora donijeti velik broj zakona kako bi svoje zakonodavstvo uskladila s pravnom stečevinom EU-a.

Iznimno brz tempo reformi izaziva određene unutarnje političke napetosti. Prošlog je mjeseca crnogorski predsjednik kritizirao zastupnike jer usvajaju zakone bez pravilnog čitanja ili rasprave, pa ih je isprva odbio potpisati prije nego je ipak popustio.

"Europski standard nije samo podignuti ruku i primiti plaću", rekao je Milatović, dodajući kako bi zastupnici, čak i ako je zakonodavstvo potrebno za ulazak u EU, ipak trebali temeljito obaviti svoj posao.

"Istina je kako Crna Gora zapravo u određenoj mjeri prepušta svoju demokraciju Bruxellesu", rekao je drugi europski diplomat. "Ali nema izbora ako želi ući u EU do 2028."

Unatoč brzini kojom Crna Gora napreduje, pitanje može li ući u EU do 2028. ostaje otvoreno. Podgorica još mora zatvoriti 20 od ukupno 33 pregovaračka poglavlja, a sljedeće - Poglavlje 21, o transeuropskim mrežama - planira zatvoriti u ožujku.

Još četiri poglavlja trebala bi biti zatvorena u lipnju. To bi ostavilo šest mjeseci za ostvarenje cilja zatvaranja preostalih 15 poglavlja do kraja 2026. godine, nakon čega bi svih 27 sadašnjih država članica EU-a, uključujući i Mađarsku, moralo ratificirati njezino članstvo. To je samo po sebi dugotrajan proces prenosi Manager.ba.

Dužnosnik Komisije potvrdio je kako je ambiciozni cilj članstva Crne Gore "tehnički moguć", osobito uz čvrstu predanost Podgorice. "No postoji politika, a postoji i stvarni život", rekao je.

Milatović se složio kako je zadatak koji je pred njima velik. "Nije baš jednostavno završiti 20 poglavlja u manje od deset mjeseci", rekao je crnogorski predsjednik. "Zato moramo raditi još više nego što radimo sada."