Studenti društvenim mrežama i pješice pobijedili Vučićevu televizijsku mašineriju

Studentska lista pobijedila je na parlamentarnim izborima u Srbiji 25. listopada, unatoč znatno većoj zastupljenosti Aleksandra Vučića na televizijama s nacionalnom frekvencijom. Podaci organizacija koje prate izbore i medije pokazuju da su studenti u kampanji koristili društvene mreže, plaćeno digitalno oglašavanje i izravne susrete s biračima diljem zemlje.

Prema preliminarnim rezultatima Republičkog izbornog povjerenstva, Studentska lista osvojila je 52,71 posto glasova, dok je Vučićeva lista osvojila 39,17 posto. Vučić je priznao poraz u izbornoj noći.

Vučić imao više od 12 puta veću televizijsku zastupljenost

Tijekom 14 godina političke dominacije Aleksandra Vučića televizije s nacionalnom frekvencijom imale su središnju ulogu u njegovim izbornim kampanjama. U jednoj od ranijih kampanja Vučić se pojavio izlazeći iz hladnjaka u televizijskom studiju, aludirajući na prigovore da je neprestano prisutan u medijima.

Neravnopravnu medijsku zastupljenost tijekom posljednje kampanje dokumentirale su dvije beogradske nevladine organizacije, Biro za društvena istraživanja (BIRODI) i Centar za istraživanje, transparentnost i odgovornost (CRTA).

Prema BIRODI-jevu monitoringu, od 11. do 30. rujna Vučiću je pripalo 78 posto ukupnog vremena posvećenog političkim akterima na pet promatranih televizija. Njegova zastupljenost bila je više od 12 puta veća od zastupljenosti Studentske liste.

CRTA je zabilježila da je Vučić u prvih 11 dana nakon raspisivanja izbora imao 17 televizijskih gostovanja uživo, dok Ilija Srdanović, prvi kandidat Studentske liste, nije imao nijedno.

Nakon Vučićeve ostavke na predsjedničku dužnost broj njegovih izravnih televizijskih uključenja povećao se s 27 u prvom dijelu kampanje na 78 u njezinoj završnici.

Skup u Beogradskoj areni prenosilo je uživo 46 televizija, među kojima su bile Pink i Prva. Tijekom posljednjeg tjedna kampanje Vučić je imao tri dvosatna intervjua na televizijama s nacionalnom frekvencijom.

Uloga Informera i televizija bez nacionalne frekvencije

Televizije N1 i Nova S bile su među najutjecajnijim medijima kritički usmjerenima prema Vučićevoj vlasti, ali nijedna nije imala nacionalnu frekvenciju, piše Hina. 

Njihovi programi nisu dostupni putem klasične zemaljske antene, nego preko kabelskih, IPTV i internetskih platformi. Prema procjenama medijskih udruga, pristup tim programima ima manje od polovice gledatelja u Srbiji, uglavnom u većim gradovima.

Posebnu ulogu u medijskoj kampanji imao je Informer, čija televizija također nema nacionalnu frekvenciju. Informer je surađivao s televizijama Pink i Prva u realizaciji zajedničkih emisija, uključujući emisiju o navodnoj uporabi ''zvučnog topa'' tijekom prosvjeda, u kojoj je gostovao Vučić.

Tijekom kampanje Informer je objavio i dokument predstavljen kao katastarski izvadak kojim se tvrdilo da Ilija Srdanović posjeduje kuću u Hrvatskoj. Dokument je opisan kao krivotvoren.

CNN je u izvještavanju o izborima upozorio na kontrolu vlasti nad velikim dijelom medijskog prostora te na navode o nadzoru i kibernetičkim napadima na aktiviste.

Studenti izgradili veliku mrežu pratitelja

Za razliku od Vučićeve kampanje, koja se snažno oslanjala na televiziju, studentski pokret najveći je dio digitalnih aktivnosti usmjerio na Instagram i druge društvene mreže.

BBC na srpskom, pozivajući se na podatke Reutersova instituta, navodi da Instagram koristi 75 posto stanovništva Srbije, Facebook 69 posto, TikTok 46 posto, a platformu X oko 21 posto.

Prema istim podacima, približno 67 posto korisnika društvenih mreža koristi te platforme za praćenje vijesti.

Radio Slobodna Europa objavio je da središnji Instagram profil studentskog pokreta ima više od 930.000 pratitelja, uz više od 50 povezanih fakultetskih profila.

U razdoblju od 30 dana glavni studentski profil dobio je 55.000 novih pratitelja, što je približno 4.000 više od ukupnog broja pratitelja službenog Instagram profila Srpske napredne stranke (SNS).

Prosječna studentska objava prikupljala je oko 18.000 oznaka sviđanja, dok su Vučićeve objave u prosjeku imale oko 3.600.

Na Facebooku je odnos bio drukčiji. Stranice Aleksandra Vučića i SNS-a zajedno su imale približno 450.000 pratitelja, a dva najpraćenija studentska profila oko 125.000.

Studentska lista potrošila više novca na digitalne oglase od SNS-a

Podaci tehnološke kompanije Meta, koje je objavio BBC, pokazuju da je Studentska lista u završnici kampanje na oglašavanje na Facebooku i Instagramu izdvojila više novca od vladajuće stranke.

Od 16. rujna do 15. listopada Studentska lista potrošila je približno 122.000 eura, dok je SNS u istom razdoblju izdvojio oko 105.000 eura.

Prema podacima Radija Slobodna Europa, SNS je oglase objavljivao tijekom cijele kampanje, dok su studenti intenzivnije oglašavanje pokrenuli početkom listopada.

Do 9. listopada Studentska lista imala je 39 plaćenih oglasa ukupne vrijednosti približno 49.000 eura.

Društvene mreže povezivale postojeće simpatizere

Utjecaj algoritama društvenih mreža na političko informiranje analizirao je i BBC.

U jednom pokusu novinar BBC-ja koristio je dva nova pametna telefona bez prethodno izgrađene povijesti aktivnosti na društvenim mrežama.

Nakon što je na jednom uređaju zapratio profil ''Studenti u blokadi'', platforma X počela mu je preporučivati druge profile povezane sa studentskim prosvjedima, uključujući profile pojedinih fakulteta i neovisnih medija poput N1 i Danasa.

Pokus je pokazao kako algoritamske preporuke mogu povezivati korisnike s dodatnim sadržajima slične tematike. Sam pokus, međutim, ne dokazuje u kojoj su mjeri društvene mreže promijenile političke stavove birača.

Uz digitalnu kampanju, studenti su organizirali i izravne susrete s građanima.

Pješice i biciklima do birača u manjim sredinama

Studentski aktivisti tijekom gotovo dvije godine prosvjeda obilazili su Srbiju pješice i biciklima, uključujući manja mjesta i ruralna područja u kojima je Vučić tradicionalno imao snažnu potporu.

CNN je u analizi studentskog pokreta naveo da su dugi prosvjedni marševi omogućili aktivistima izravan kontakt sa stanovnicima mjesta u kojima su informacije o studentskim zahtjevima uglavnom dolazile preko medija bliskih vlasti.

Takav pristup omogućio je predstavljanje studentskih zahtjeva izvan društvenih mreža i televizijskih programa.

Pokret je nastao nakon tragedije u Novom Sadu 1. studenoga 2024. godine, kada je u urušavanju nadstrešnice na željezničkom kolodvoru poginulo 16 ljudi.

Prosvjedi su tijekom sljedeće dvije godine prerasli u širi politički pokret koji je na prijevremenim parlamentarnim izborima nastupio putem Studentske liste.

Nakon priznanja izbornog poraza Vučić je za rezultat optužio i medije koji nisu bili pod njegovom kontrolom. Govorio je o navodnom miješanju pojedinih europskih zemalja i ''američke duboke države'', ali za te tvrdnje nije iznio javno provjerljive dokaze.

Nakon izbora zahtjevi za promjenama u javnim medijima

Izborni rezultat potaknuo je i zahtjeve za promjenama unutar pojedinih medijskih kuća.

Dio zaposlenika Radio-televizije Srbije (RTS), okupljen oko inicijative ''Naš protest'', zatražio je ostavku generalne direktorice Manje Grčić i cijele uprave javnog servisa.

Grčić je na čelo RTS-a imenovana u veljači 2026. godine, na petogodišnji mandat.

Glavni urednik RTV1 Vojvodina Nenad Ćaćić podnio je ostavku. U prvom dnevniku nakon njegove ostavke gledateljima je upućena isprika zbog ranijeg izvještavanja te televizije.

Dan nakon izbora nekoliko desetaka građana ušlo je u zgradu Informera i prekinulo emitiranje programa uživo.

Na dolazak je pozvala Dijana Hrka, majka Stefana Hrke, jednog od poginulih u urušavanju nadstrešnice u Novom Sadu. Hrka je ranije kritizirala način na koji je Informer izvještavao o njoj, njezinu sinu i studentskim prosvjedima.

Vlasnik i glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević tijekom prijenosa pozvao je policiju i Hitnu pomoć te zatražio evakuaciju zaposlenih.

Tijekom prethodne dvije godine Informer je objavljivao brojne priloge u kojima je kritizirao studentske aktiviste i pojedine članove obitelji stradalih.

Upad u redakciju otvorio je i pitanje odnosa prema medijima nakon promjene vlasti.

Predstavnici studentskog pokreta tijekom kampanje isticali su potrebu izgradnje medijskog sustava u kojem će svi mediji imati pravo na rad, uz odgovornost za kršenje propisa pred nadležnim regulatornim i pravosudnim institucijama.

Studentska lista sada se, nakon izborne pobjede, suočava sa zadatkom oblikovanja nove vlasti, dok se u javnosti nastavlja rasprava o promjenama u medijskom sustavu Srbije.