U Srbiji je od ponoći u tijeku izborna šutnja uoči lokalnih izbora u nedjelju u 10 općina, na kojima će vladajuća Srpska napredna stranka (SNS) provjeriti koliko su joj prošlogodišnji masovni protuvladini prosvjedi, potaknuti tragedijom na kolodvoru u Novom Sadu, poljuljali rejting zahtjevima za demokratizaciju zemlje.
Pravo glasa u svih 10 lokalnih zajednica, po službenim podacima, ima 247.985 građana, a birat će vijećnike s ukupno 50 izbornih lista, koje su formirale lokalne vladajuće stranke na čelu s SNS-om i koalicijskim partnerima, oporba, studentski pokret i građanske inicijative, ponegdje i na zajedničkoj listi.
Vladajućima su napose trn u oku liste okupljene oko studentskog pokreta, koji je u valu prosvjeda tijekom 2025. godine, stekao veliku naklonost građana zahtjevima da se stane u kraj koruptivnim poslovima vlasti, koje vidi i glavnim krivcem za loše izvedene radove na rekonstrukciji željezničkog kolodvora i pad nadstrešnice pod kojom je 1. studenog 2024. poginulo 16 ljudi.
Koliku važnost izborima pridaju naprednjaci i njihov službeno donedavni vođa, aktualni predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, možda najbolje svjedoči činjenica da je SNS sa svojim koalicijskim partnerima izbornoj listi dao ime "Aleksandar Vučić- Srbija, naša obitelj", pridodajući umjesto "Srbija" ime svakog mjesta u kojem će se u nedjelju glasati za lokalnu vlast.
U nastojanju da proširi birački korpus sa što više potencijalnih glasova, SNS je pridružio koaliciji i radikale (SRS) haškog osuđenika Vojislava Šešelja koji tek ponegdje na lokalnoj razini sudjeluju u vladajućoj većini, a na državnoj razini su izvanparlamentarna stranaka lojalna naprednjacima i Vučiću.
I upravo se Vučić, premda ga nacionalni ustav člankom 111 obvezuje da kao šef države "izražava državno jedinstvo Republike Srbije", stavio na čelo kampanje SNS-a i u proteklih mjesec dana posjetio je sve općine u kojima su 29. ožujka lokalni izbori.
Nekada je izbornim skupovima nazočio sam, a češće u pratnji ministara i drugih državnih dužnosnika, obećavajući šakom i kapom infrastrukturne projekte, ceste, mostove, nova radna mjesta, veće plaće i mirovine.
Najčešće je najavljivan kao predsjednik Srbije, iako Zakon o sprječavanju korupcije propisuje da je svaki javni dužnosnik dužan uvijek "nedvojbeno predočiti da li iznosi stajalište tijela u kojem obnaša javnu dužnost ili stav političke stranke".
Na činjenicu da je to tzv. dužnosnička kampanja a - suštinski gledano - i kršenje zakona, danima su ukazivali i oporba i nevladin sektor, naglašavajući da je razdvajanje javnih dužnosti od stranačkih aktivnosti i jedna od ključnih preporuka koje je Srbiji uputio ODIHR, ured OESS-a za demokratske institucije i ljudska prava.
"Poštivanje tog principa je od ključnog značaja kako bi se osigurali ravnopravni uvjeti za sve kandidate", rekla je Radiju Slobodna Europa glasnogovornica ODIHR-a Katya Andrusz.
Ni vladajući u cjelini, niti itko od državnih dužnosnika pojedinačno, ne obaziru se niti komentiraju preporuke ODIHR-a koje su službeno prihvatili u ranijim pokušajima međunarodne zajednice da se u Srbiji uspostave demokratski i fer preduvjeti za izbore, uključujući - među ostalim - uvođenje reda i reviziju popisa birača, te ravnopravan pristup svih političkih aktera medijima.
Upravo na tom planu i kampanja za nedjeljne izbore pokazuje da vladajući primjenjuju svoje matrice sa skoro svih dosadašnjih parlamentarnih i lokalnih izbora od kad je SNS preuzeo vlast prije 14 godina.
Tako iz oporbenih stranaka, koja se pozivaju na podatke Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje (RFZO), pokazuju da, primjerice u Boru, jednoj od 10 općina u kojima će 29. ožujka biti održani lokalni izbori, živi 167 ljudi starih od 100 do 129 godina - po jedan od 119 i 114, jedna žena od 116 i još dvije od 112, te jedna od 111, a pet od 110 i po dvije stare 109 godina.
Na brojne nepravilnosti, nelogičnosti i nedostatke ukazali su i oporbeni članovi Povjerenstva za reviziju popisa birača.
Na medijskom planu, koalicija koju predvodi Vučić minutažom - u satima - dominira u većini elektroničkih medija - od kabelskih, do televizija s nacionalnim dosegom. Među njima pojedini otvorenom propagandom i navijački, mimo svih profesionalnih kodeksa, izvješćuju o aktivnostima koalicijske liste SNS i njezinim predizbornim mitinzima, istodobno nastojeći da studentske i oporbene liste oglase državnim neprijateljima koje protiv Vučića huška, plaća i logistički podržava "inozemni faktor".
Studente i oporbu se i dalje naziva "blokaderima" i "teroristima" i optužuje ih se da su prosvjedima tijekom 2025. zastavili ekonomski progres Srbije, te da im je "jedini zajednički plan i program to što mrze Vučića".
Studenti i oporba su, premda to nije praksa za lokalne izbore, u nedjelju pozvali i međunarodne promatrače. Time se pokušava ukazati da se, unatoč deklarativnim tvrdnjama vlasti kako će izbori proteći mirno i u demokratskom ozračju, mogu očekivati aktivnosti pristaša Vučićeve koalicije koje će pokazati suprotno - da u Srbiji još ne postoje uvjeti za fer i demokratske izbore, na bilo kojoj razini.
