bljesak-logo
search icon
sun icon
open-nav
Povijesni dan

Prije 35 godina proglašeni su zastava i grb Republike Hrvatske

Hrvatska zastava državna je zastava s najvećim brojem životinja koje se na njoj prikazuju među svim zastavama svijeta, njih pet: tri lava, kao simbol Dalmacije, kunu bjelicu, simbol Slavonije te kozu, simbol Istre.
21.12.2025. u 13:56
text

Na današnji dan prije 35 godina, 21. prosinca 1990. Sabor Republike Hrvatske donio je Zakon o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske te zastavi i lenti predsjednika Republike Hrvatske.

Zastava se sastoji od triju jednako širokih vodoravnih pruga crvene, bijele i plave boje s grbom Republike Hrvatske u sredini. Naziva se i hrvatskom trobojnicom ili crven-bijeli-plavi, prema stihovima iz domoljubne pjesme Marjane, Marjane (crven, bili, plavi, to je barjak pravi).

Grb ima oblik štita te je dvostruko podijeljen vodoravno i okomito u dvadeset pet crvenih i bijelih (srebrnih) polja, tako da je prvo polje u gornjem lijevom kutu štita crvene boje. Iznad glavnog štita nalazi se kruna s pet manjih štitova, koja se u blagom luku spaja s lijevim i desnim gornjim dijelom štita.

Šahirani grb pojavljuje se od kraja 15. stoljeća, isprva kao pretenzijski grb Habsburgovaca, a potom i kao zemaljski grb Kraljevine Hrvatske, u okviru javne heraldike dinastije Jagelovića.

Diplomatsku potvrdu dobio je 1. siječnja 1527. godine u povelji o izboru nadvojvode Ferdinanda I. za hrvatskoga kralja. Tom prilikom, otisnut je na pečatu s 8 × 8 srebrno-crvenih kvadrata s natpisom Sigillum Regni ("Pečat Kraljevstva").

Novost u sadašnjem grbu bila je kruna s pet štitova i povijesnim hrvatskim grbovima, i to s najstarijim poznatim grbom Hrvatske te s grbovima Dubrovačke Republike, Dalmacije, Istre i Slavonije.

Hrvatska zastava državna je zastava s najvećim brojem životinja koje se na njoj prikazuju među svim zastavama svijeta, njih pet: tri lava, kao simbol Dalmacije, kunu bjelicu, simbol Slavonije te kozu, simbol Istre. Sve su smještene u "kruni" hrvatskoga grba.

Likovni prikaz novog grba izradio je akademik Miroslav Šutej, a prihvatila ga je komisija kojoj je bio na čelu prof. dr. sc. Nikša Stančić, predstojnik katedre za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Kod zastave je definirano da joj je širina dvostruko veća od visine. U rujnu 2011. predsjedništvo Hrvatskoga sabora donijelo je odluku da se izrade i objave grafički standardi za grb i zastavu RH, kako bi se izbjegla dotadašnja situacija da su u javnoj uporabi bile njihove brojne inačice načinjene raznim tehnikama.

Tako napravljeni digitalni zapisi grba i zastave može se pronaći na internetskim stranicama Hrvatskog sabora.

Zakonom se propisuje način izrade svih grbova: "Izvornik grba Republike Hrvatske čuva se u Saboru Republike Hrvatske i prema njemu se oblikuju grbovi."

POVEZANO