Od jeseni svi srednjoškolci u Hrvatskoj uče o umjetnoj inteligenciji

Kurikul "Umjetna inteligencija: od koncepta do primjene" od jeseni će se provoditi u svim razredima srednjih škola diljem Hrvatske, čime Ministarstvo znanosti i obrazovanja i mladih širi program koji trenutačno obuhvaća 5455 učenika u osnovnim i srednjim školama.

Prema podacima Ministarstva obrazovanja, kurikul o umjetnoj inteligenciji trenutačno se provodi u 147 osnovnih i 93 srednje škole. Program je zasad organiziran kao izvannastavna aktivnost za osnovnoškolce od 5. do 8. razreda te kao fakultativni predmet za učenike 2. i 3. razreda srednjih škola.

Kurikul je izradila radna skupina sastavljena od nastavnika različitih područja, pedagoga, stručnjaka iz računarstva, predstavnika gospodarstva i CARNET-a, uz suradnju projektnih partnera, piše Hina. 

Revizija kurikula i proširenje 

Trenutačno se provodi revizija kurikula na temelju rezultata akcijskog istraživanja eksperimentalne provedbe tijekom školske godine 2024./2025., u kojem su nastavnici sudjelovali u praćenju i izradi preporuka. Prilagodbe obuhvaćaju ciljeve, ishode učenja, sadržaje i metode poučavanja.

Iz Ministarstva su potvrdili kako je od školske godine 2026./2027. planirano proširenje kurikula na sve razrede srednje škole. Program zasad najčešće provode profesori informatike, matematike i stručnih predmeta, za koje su dostupne dodatne edukacije i webinari "Nastavnici za nastavnike".

Uvođenje i širenje kurikula pozdravila je Hrvatska udruga za umjetnu inteligenciju (CroAI), ocijenivši ga važnim korakom za obrazovni sustav. U udruzi ističu kako umjetna inteligencija više nije tema rezervirana za tehnološki entuzijazam, nego postaje sastavni dio gotovo svakog područja, od medicine i prava do kreativnih industrija i poljoprivrede.

AI pismenost treba postati dio opće kulture

Izvršna direktorica CroAI-a Lorena Barić naglasila je kako bi osnovna razina AI pismenosti, razumijevanje što umjetna inteligencija jest, a što nije, kako se podaci koriste, kako algoritmi donose odluke i gdje su etičke granice tehnologije, trebala postati dio opće kulture suvremenog obrazovanja. Dodala je kako Hrvatska time dobiva priliku razvijati kompetencije u skladu s međunarodnim smjernicama, uključujući UNESCO-ov okvir za razvoj AI znanja.

Kao najveći izazov Barić je istaknula provedbu, posebno pripremu nastavnika, naglašavajući kako umjetna inteligencija nije samo programiranje, nego uključuje razumijevanje etike, društvenih učinaka, logičkog razmišljanja i kreativnih primjena, uz naglasak na interdisciplinarnosti. Upozorila je i na pitanje dostupnosti, navodeći kako bi svi učenici trebali imati jednake prilike bez obzira na opremljenost škole ili mjesto stanovanja.