Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović u ponedjeljak je razgovarao s glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom o opremanju Hrvatske vojske i situaciji u Ukrajini. Susret se održao u ozračju nedavnih Milanovićevih izjava u kojima je poručio kako "nije jasno u čije ime govori", dodavši da Rutte iznosi "puno stvari koje ne podržava".
Prema priopćenju Ureda predsjednika Republike, dvojica dužnosnika razgovarala su o izdvajanjima za obranu i opremanju Oružanih snaga Republike Hrvatske, potrebi da ta izdvajanja rezultiraju jačanjem obrambenih sposobnosti, o stanju u Ukrajini i mogućnostima pronalaska rješenja i okončanja rata, kao i o sigurnosnoj situaciji u hrvatskom susjedstvu.
Mark Rutte, koji boravi u posjetu Zagrebu, ranije je u ponedjeljak izjavio kako je Hrvatska važna članica NATO-a i pouzdan saveznik Ukrajine. Istaknuo je da bi Hrvatska, s obzirom na povećanje vlastite vojne proizvodnje, mogla poslužiti kao uzor drugim članicama Saveza.
Milanović je u petak, uoči Rutteova posjeta, ponovno poručio da "nije jasno u čije ime govori", naglasivši da iznosi stavove koje on ne podržava. Dodao je kako je glavni tajnik NATO-a "dobrodošao u Hrvatskoj", ali da nije dužnosnik koji "donosi odluke ili raspolaže bilo kakvim novcem".
Time je ponovio kritike s kraja 2024. godine, kada je za tada novog glavnog tajnika NATO-a, bivšeg nizozemskog premijera, rekao da "jako elastično i visoko iskače iz onoga što bi glavni tajnik smio raditi".
U priopćenju se navodi kako su teme sastanka bile financijska izdvajanja za obranu i opremanje Oružanih snaga Republike Hrvatske, potreba jačanja obrambenih sposobnosti, stanje u Ukrajini i mogućnosti rješenja i okončanja rata, kao i sigurnosna situacija u hrvatskom susjedstvu.
Glavni tajnik NATO-a u Zagreb dolazi u osjetljivom trenutku za Savez, u vrijeme kada jedna članica javno iznosi ambicije prema autonomnom teritoriju druge članice. Unatoč tome, Rutte smatra da NATO nije u krizi, komentirajući izjave američkog predsjednika o Grenlandu.
"Zajedno kao Savez, a posebno sedam zemalja koje graniče s arktičkom regijom, ističemo da je kolektivna obrana ključna. Svi vidimo klimatske promjene i otvaranje morskih putova. Zato moramo osigurati da učinimo sve kako bismo zaštitili Arktik. Moja je jedina briga kako ostati sigurni protiv Rusa i mislim da idemo u pravom smjeru", rekao je Rutte.
Dodao je kako poštuju činjenicu da je Grenland dio Danske, iako nije članica Europske unije, ali je jasno da spada u njezinu nadležnost.
Premijer Andrej Plenković naglasio je da se kvalitetnim dijalogom može doći do rješenja koje će biti na dobrobit svih. Istaknuo je kako NATO trenutačno balansira između američkih ambicija vezanih uz Grenland i pokušaja postizanja primirja u Ukrajini.
Prema aktualnim planovima, Ukrajina bi u okviru mirovnog plana od 20 točaka dobila sigurnosna jamstva slična NATO-ovu članku 5, ali zasad ne i članstvo u Savezu.
"Prije godinu i pol Savez se obvezao na političku odluku koja i dalje vrijedi – Ukrajina je na nepovratnom putu prema NATO-u. Neki su protiv toga ili sumnjičavi, poput Mađarske. Koalicija voljnih želi osigurati da Rusija nakon mirovnog sporazuma više nikada ne napadne. Ako Ukrajina ne bude u NATO-u, što onda? Ta se rasprava upravo vodi", rekao je Rutte.
Tijekom boravka u Zagrebu, Rutte se sastao i s premijerom Plenkovićem, razgledao novu vojnu opremu Hrvatskog ratnog zrakoplovstva te razgovarao s predstavnicima hrvatske obrambene industrije, prenosi Hina.
Glavni tajnik NATO-a istaknuo je kako je impresioniran jačanjem Hrvatskog ratnog zrakoplovstva u posljednjih nekoliko godina.
"Jutros sam zaista bio impresioniran kada sam vidio kako ste u svega nekoliko godina obnovili zračne snage. Već izdvajate više od dva posto BDP-a za obranu, a radite na tome da do 2035. dođete do pet posto. Pozdravljam i činjenicu da je HRZ od 1. siječnja preuzeo potpunu kontrolu nad hrvatskim nebom. Hrvatska također ispunjava svoje obveze vezane uz nepokolebljivu podršku Ukrajini", rekao je Rutte.
Plenković je, pak, upozorio na razlike u pristupima mirovnom procesu.
"U ovom trenutku imamo problem jer Rusija prvo želi dogovor, a tek potom prekid vatre, dok je koncept koalicije voljnih suprotan – najprije prekid vatre, a zatim koraci prema mirovnom sporazumu. Prema našem uvjerenju, temeljenom i na hrvatskom iskustvu, mirovni sporazum ne bi smio uključivati de iure odricanje Ukrajine od okupiranih područja jer bi to bila nagrada agresoru", zaključio je Plenković.
Rutte se u Zagrebu sastao i s predstavnicima hrvatske obrambene industrije.
