Zvizdić traži obustavu zakona kojim se kažnjava isticanje simbola Armije RBiH

Zamjenik predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Denis Zvizdić podnio je Ustavnom sudu BiH zahtjev za ocjenu ustavnosti članka 359b. Kaznenog zakonika Republike Srpske, uz zahtjev da se do konačne odluke obustavi njegova primjena.

Zakon je na snazi od 29. kolovoza, a prema Zvizdiću, njegova primjena mogla bi ugroziti slobodu izražavanja i dovesti do diskriminacije građana koji se identificiraju sa simbolima Armije Republike BiH.

Zvizdić posebno traži donošenje privremene mjere jer smatra da bi primjena odredbe mogla dovesti do kaznenog progona, uhićenja i pritvaranja ljudi zbog isticanja simbola s ljiljanima.

"To za posljedicu može imati pravnu nesigurnost i neustavne kontrole i zadržavanja na entitetskoj liniji, te ozbiljna kršenja ljudskih prava i sloboda građana koji žive u entitetu RS, a koji žele da se identificiraju s ovim simbolima, zbog čega sam prioritetno zatražio da Ustavni sud BiH donese privremenu mjeru i da odmah obustavi primjenu ovog zakona, do donošenja konačne odluke", objavio je Zvizdić.

Spor oko simbola s ljiljanima

Zvizdić tvrdi da zastava sa šest zlatnih ljiljana na plavom štitu i bijelom lentom nije "ratni simbol", nego zastava Republike Bosne i Hercegovine koja je bila međunarodno priznata državna zastava te ju je tijekom rata koristila i Armija RBiH.

"Pod ovom zastavom je Bosna i Hercegovina 22. svibnja 1992. godine primljena u punopravno članstvo Ujedinjenih naroda, čime je potvrđen njezin suverenitet i teritorijalni integritet u međunarodnim okvirima", naveo je Zvizdić.

Dodao je da obilježja Armije RBiH danas koriste i pripadnici 2. pješačke (rendžerske) pukovnije Oružanih snaga BiH. Zbog toga smatra da se simbolika Armije RBiH ne može promatrati isključivo kao povijesna.

Prema njegovu mišljenju, sporna odredba otvara i pitanje jednakosti pred zakonom.

"Dok se ovim zakonom želi kazniti isticanje legalne zastave Armije RBiH, u entitetu RS se svakodnevno, bez ikakvih sankcija, tolerira javno isticanje ikonografije i simbola pod kojima su počinjeni najteži ratni zločini i genocid, a veličanje presuđenih ratnih zločinaca vrši se svakodnevno", tvrdi Zvizdić.

Traži odluku Ustavnog suda

Zvizdić se poziva na ustavne garancije slobode izražavanja i zabrane diskriminacije te smatra da građanima moraju biti zajamčena osnovna prava na cijelom području Bosne i Hercegovine.

Posebno je kritizirao odnos vlasti Republike Srpske prema negiranju genocida i veličanju ratnih zločinaca, tvrdeći da se umjesto procesuiranja takvih slučajeva pritisak vrši na zaposlenike i suradnike Memorijalnog centra Srebrenica.

"To je apsurd i civilizacijska sramota protiv koje ćemo se boriti svim pravnim sredstvima, i zbog toga sam, između ostalog, zatražio donošenje privremene mjere od Ustavnog suda BiH kao čuvara Ustava Bosne i Hercegovine, čije su odluke konačne i obvezujuće", poručio je Zvizdić.

O zahtjevu za ocjenu ustavnosti i privremenoj mjeri odlučivat će Ustavni sud Bosne i Hercegovine.