Zvizdić: Tisuće osoba koje su počinile ratne zločine u BiH još su na slobodi

Tisuće osoba koje su počinile ratne zločine na području Bosne i Hercegovine još nisu procesuirane, a mnogi od njih kazneni progon uspješno izbjegavaju skrivajući se u Srbiji i Hrvatskoj, upozorio je u nedjelju u Sarajevu predsjedatelj Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić.

"Mnogi osumnjičeni, optuženi pa i presuđeni ratni zločinci spas su pronašli u susjednim državama Srbiji i Hrvatskoj gdje su i pored urgiranja bosanskohercegovačkog pravosuđa pošteđeni kaznenog progona", kazao je Zvizdić na konferenciji posvećenoj tranzicijskoj pravdi i suočavanju s ratnim zločinima u zemljama nastalim na području bivše Jugoslavije.

Konferencija je okupila pedesetak sudionika, a organizator je Koalicija za Rekom koja zagovora uspostavu regionalnog povjerenstva država bivše Jugoslavije koja bi se bavila utvrđivanjem činjenica o ratnim zločinima počinjenim od 1991. do 2001. godine.

Zvizdić je priznao da BiH u kojoj je počinjeno najviše ratnih zločina kasni u provedbi ranije usvojenih planova za procesuiranje počinitelja pa je sada neizvjesno kada bi ta zadaća uopće mogla biti obavljena.

Još 2008. u BiH je usvojena državna strategija u kojoj je bilo predviđeno da se najozbiljniji slučajevi procesuiraju u roku od sedam godina, a petnaest godina bilo je predviđeno kao razdoblje za dovršetak svih procesa vezanih za ratne zločine.

Nakon gotovo deset godina, kako je Zvizdić, procjene su da je i do pet tisuća počinitelja ratnih zločina još na slobodi i ne zna se ni kada bi im mogla početi suđenja.

"Ne možemo biti zadovoljni rezultatima", kazao je predsjedatelj Vijeća ministara BiH. Dodao je da je jasno da se tranzicijska pravda suočava s brojnim poteškoćama uvjetovanima, među ostalim i činjenicom da se ratna prošlost nastavlja potpuno različito interpretirati.

Zamjenik šefa delegacije Europske unije u BiH Khaldoun Sinno kazao je da su u Uniji zabrinuti zbog slabog napretka država regije u procesuiranju ratnih zločina, tim prije jer je to jedan od ključnih dokaza stvarne spremnosti za zaštitu temeljnih ljudskih prava, javlja Hina.

Pozvao je sve države regije da u tome surađuju dodajući kako pravda nije samo pitanje sudskih procesa nego i sudjelovanja svih drugih segmenata društva u procesu koji treba dovesti do trajnog pomirenja nakon ratnih sukoba.

Nataša Kandić, voditeljica srbijanskog Centra za humanitarno pravo, kazala je novinarima da su nevladine organizacije koje stoje iza Koalicije za Rekom duboko svjesne izazova koji još uvijek stoje pred pravosudnim tijelima u regiji i stoga žele potaknuti rješavanje nagomilanih problema i brže procesuiranje počinitelja ratnih zločina.

"Nama je važno istaknuti koliko je regionalna suradnja na ovom planu važna kao jamstvo da ovdje više neće biti rata", kazala je Kandić.