Komšić: Čović je takozvani prvak, a HDZ ide suprotno od europskih integracija

Konačno postoji odnos EU prema BiH i odnos BiH prema EU, a da pri tome nije u naročito velikoj koliziji, poručio je član Predsjedništva BiH Željko Komšić u intervjuu za Vijesti.ba komentirajući završeni Summit EU u Zagrebu.

Propali prvak europskih integracija

Komšić je govorio i o pokušaju Milorada Dodika da kroz europsku agendu promovira RS kao subjekt međunarodnog prava, odbacivanju konsocijacijskog modela i principa konstitutivnosti. Komšić također otkriva i zašto smatra da je Dragan Čović tek na riječima ''prvak europskih integracija'' i da je posljednjim potezom ponizio šefa Delegacije EU U BiH Johanna Satlera. Poručuje i da su politike koje zastupa HDZ osuđene na propast i da su bliže Rusiji nego zapadu.

Što se tiče odnosa između Europske unije i Bosne i Hercegovine Komšić je primjetio da postoje određeni pomaci, u kontekstu približavanja Bosne i Hercegovine Europskoj uniji i sa jedne i sa druge strane, što smatra dobrim jer je u jednom trenutku prijetila opasnost da BiH ostane u potpunom zapećku, ''a sada vidimo da neke inicijative kako iz Europske unije tako i unutar Bosne i Hercegovine ipak ulijevaju određenu dozu nade'', kazao je Komšić.

''Snažan poticaj europskim integracijama Bosne i Hercegovine dalo je Mišljenje Europske komisije o kandidatskom statusu BiH izraženo kroz 14 ključnih prioriteta, koje ja u potpunosti potpisujem, jer je sve i jedno mišljenje koje je dala Europska komisija potpuno u skladu sa onim kako ja i politička opcija koju predstavljam vidimo proces EU integracija BiH, jer u konačnici provođenje tih mjera i preporuka dovodi do stvaranja građanske države Bosne i Hercegovine uređene po građanskim i europskim standardima i principima'', kazao je Komšić.

Sa druge strane, navodi, ''imamo i one takozvane 'prvake europskih integracija', koji su to jedino tek na riječi, dok istovremeno čine sve kako bi blokirali europski put Bosne i Hercegovine.''

''Zašto? Pa upravo zato što ispunjavanje mjera i preporuka iz Mišljenja EK kao i približavanje EU znači potpuni poraz etničkih politika koje se temelje na segregaciji i principu nejednake vrijednosti glasa, protiv čega se kroz cijelu političku karijeru borim. Takve politike ne ustručavaju se bilo kojih blokada i one permanentno vode politiku blokada. U posljednje vrijeme naročito da izražaja dolazi njihova drskost.

Pročitajte još

Plenković: BiH zaslužuje status zemlje kandidata

Tako je gospodin Čović našao za shodno čak i da ponizi šefa Delegacije EU u BiH koji ga je nastojao odobrovoljiti u cilju toga da se priključi radu Političke radne grupe, čije je formiranje dogovoreno nakon niza sastanaka između veleposlanika zemalja Kvinte i domaćih političkih predstavnika. Ta politika koja se još jučer kitila epitetom 'nositelja europskih vrijednosti' postala je toliko u suprotnosti sa EU da joj na tome mogu pozavidjeti i najveći zagovornici jačanja ruskog a smanjivanja zapadno-europskog utjecaja na ovim prostorima'', rekao je Komšić te se dodtaknuo i Milorada Dodika. 

Gospodin Dodik je pred sami početak summita poslao pismo službenicima EU. Pa se Komšić osvrnuo na pitanje o pažljivom isčitavanju pisma gdje se mogu primjetiti najmanje dva sporna trenutka; promocija tzv. konsocijacijskog uređenja BiH, kao i to da Dodik kroz europsku agendu nastoji promovirati RS kao subjekt međunarodnog prava. 

''To je zato što različiti politički akteri u Bosni i Hercegovini, prije svega HDZ, a sada i SNSD već godinu dana izbjegavaju implementaciju tih 14 ključnih prioriteta, jer bi time očito narušili njihove političke agende, koje nažalost nisu na liniji Kriterija EU iz Kopenhagena i Madrida, a time ni na liniji ostvarivanja europskih standarda'', komentirao je Komšić što ne smatra dobrim.

''Neki od njih, potpuno proizvoljno i neutemeljno tvrde da je Bosna i Hercegovina uređena na principima konsocijacijske demokracije, što je netočno i predstavlja veliki apsurd'', istaknuo je. 

Pravosudni sustav

Kazao je da vjeruje kako tako nešto neće biti dozvoljeno, ''jer Bosna i Hercegovina nije nikada bila niti će biti uređena na temeljima konsocijacijske demokracije koja se koristi za raspodjelu političke moći (Power Sharing) u podijeljenim društvima na principima modela proporcionalne zastupljenosti koja se izvodi iz sveukupnog broja stanovništva i primjenjuje prema različitim etničkim zajednicama u odgovarajućoj proporciji.''

''To bi značilo i to da Hrvati kojih ima 14 posto po zadnjem popisu mogu konzumirati maksimalno 14 posto sudjelovanja u vlasti'', pojasnio je svoj stav.

Mišljenjem Evropske komisije se zahtjeva reforma pravosudnog sustava Bosne i Hercegovine, kako bi se osigurala vladavina prava, a samim time i borba protiv korupcije i organiziranog kriminala, no Komšić kaže kako je sadašnji pravosudni sustav u BiH u kojem dominira Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće (VSTV) koje je vidno pod direktnim političkim utjecajem, tako nešto ne može osigurati.

''Zato se traži u Mišljenju Europske komisije da se reformira VSTV putem izmjene Ustava Bosne i Hercegovine i onemogući bilo kakav politički utjecaj na ovo pravosudno tijelo u kojem moraju raditi osobe odvojene od bilo kakvog političkog utjecaja, sa elementima potpune nezavisnosti i profesionalnosti u njihovom odlučivanju'', kazao je Komšić.

''Ista stvar je i sa Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine, kojeg određeni politički akteri žele staviti pod svoju političku kontrolu na način da proizvoljnim i neutemeljenim interpretacijama dijela Ustava Bosne i Hercegovine koji utvrđuje mogućnost da troje inostranih sudaca budu sudije Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, nastoje izmijeniti sastav Ustavnog suda Bosne i Hercegovine kako bi njime politički ovladali.

To troje inozemnih sudaca predstavljaju branu ostvarivanju političkog utjecaja na Ustavni sud Bosne i Hercegovine, gdje se iza tog političkog utjecaja kriju secesionističke namjere pojedinih političkih lidera u ovoj zemlji. Potpuno svjestan kako Bosna i Hercegovina ne može iskazati svoj suverenitet ako u radu njenog Ustavnog suda sudjeluju inozemni suci, želim jasno istaknuti da radi mogućih secesionistički namjera pojedinih političkih aktera to pitanje treba rješavati na kraju europskog puta Bosne i Hercegovine, odnosno kao jednu od zadnjih stvari u okviru pregovaračkih poglavlja, jer bi se u suprotnom mogao stvoriti veoma opasan prostor za secesionističke namjere, što ne bi trebalo biti nikome u interesu'', kazao je Komšić dodajući da BiH treba imati svoj Vrhovni sud.

Potvrdio je kako princip konstitutivnosti naroda uopće nije u skladu sa europskim standardnima u kontekstu Mišljenja Europske komisije.

''U Mišljenju Europske komisije, jasno je rečeno da svi građani Bosne i Hercegovine moraju imati jednakost u svim političkim i ljudskim pravima, odnosno da bilo čija etnička pripadnost ili mjesto prebivališta ne može utvrđivati bilo čiji status u političkom sistemu Bosne i Hercegovine.

Tim dijelom Mišljenje Europske komisije, jasno je rečeno da Bosna i Hercegovina mora izmijeniti svoj politički sustav kako bi se omogućila potpuna konzumacija svih ljudskih prava i temeljnih sloboda za sve građane Bosne i Hercegovine i to na jednak način, bez bilo kojeg vida diskriminacije. Da bi Bosna i Hercegovina uopće mogla započeti rad na ispunjenju 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije, prva stvar koju bismo morali obaviti jeste da osigutramo jednakopravnost svih građana Bosne i Hercegovine u njihovim političkim i ljudskim pravima, te na taj način eliminiramo postojanje sustavne diskriminacije u političkom sustavu Bosne i Hercegovine'', kazao je.

Propala politika

Osvrnuo se i na zalaganje HDZ-a za princima konstitutivnosti.

 ''Ako je suditi po tome što HDZ odbija sudjelovati u radu Političke radne grupe koja ima snažnu podršku, EU, Kvinte i Sjedinjenih Američkih Država takvo zalaganje osuđeno je na političku propast, što uostalom tvrdim već godinama. Jednostavno takvi politički principi nisu u skladu sa civilizacijskim i demokratskim vrijednostima modernog zapadnog svijeta i ako ćemo pošteno bliži su Rusiji koja podržava takve retrogradne i anahrone principe iz svojih interesa. Ne treba biti siguran ni to koliko takva politika, koja se orijentira prema Istoku donosili koristi ili štete i službenom Zagrebu.

Sada kada smo konačno počeli raditi na ispunjavanju 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja EK, jedna politika odnosno, politika HDZ-a, potpuno je iskočila iz lokomotive europskih integracija i ide u suprotnom smjeru od toga'', istaknuo je Komšić u intervjuu.