Zašto strani državni službenici izbjegavaju BiH?
Je li Bosna i Hercegovina dovoljna sama sebi? Od konstituiranja Predsjedništvo BiH ugostilo je tek jednog predsjednika, Recepa Tayyipa Erdogana. Ako se izuzmu pojedinačne posjete - ni kao kolektivni organ nisu se sastajali s velikim državnim službenicima. Čak i predsjednici Hrvatske i Srbije radije dolaze na dnevno-političke događaje, nego u službenu posjetu.
Osim Erdogana...
Rijetke su snimke na kojima kolektivni šef države - tri člana Predsjedništva - rame uz rame, pozdravljaju nekog svjetskog političkog lidera. Riječ je o predsjedniku Turske, Erdoganu. Snimci jedinog putovanja na kojem su nazočila sva tri člana Predsjedništva - prilikom susreta u Bruxellesu s Johanesom Hahnom.
"Sigurno je vrlo neuobičajena godina kada usporedite neki prijašnji period i aktivnosti Predsjedništva u nekim ranijim periodima, ali u svakom slučaju mislim da se ne može generalizirati. Vi imate činjenicu da je gospodin Dodik na američkoj crnoj listi i imate činjenicu da još uvijek i naši građani zaboravljaju da je u Predsjedništvu Šefik Džaferović, a ne Bakir Izetbegović, ali mislim da se tu Željko Komšić, pogotovo kako je njegovo predsjedavanje počelo, prilično ističe. On je boravio u Londonu na jednom dosta visokoj razini", podsjeća Damir Arnaut, bivši veleposlanik BiH u Australiji .
Ključni problem zbog kojeg članovi Predsjedništva uglavnom imaju pojedinačne susrete s veleposlanicima, međunarodnim službenicima - je taj što ne mogu pronaći zajednički jezik'', kaže bivši veleposlanik BiH u Francuskoj, Slobodan Šoja. Da bi se privukao ozbiljan gost iz inozemstva nije dovoljno samo ga pozvati.
Sve je u dogovoru
"Preduvjet je da se tri člana Predsjedništva sastanu, sjednu i da vide mogu li konačno da nađu jednu zajedničku točku pa da kažu hajde da dovedemo jednog predsjednika i da se dogovorimo o strategiji kako da on zaista dođe, i da zna da ga očekuje jedan kvalitetan program, ozbiljan politički program na bilateralnoj suradnji. Sve do tada dok se ponašamo ovako kako se ponašamo bit ćemo dovoljni sami sebi, a iz inozemstva nam neće dolaziti potvrda da smo normalna država", pojašnjava Šoja.
Nerijetke su situacije kada jedan član Predsjedništva kritizira drugog zbog određenih susreta. Događa se i da se ograđuju od izjava onog drugog ili trećeg. Sveukupna i loša politička situacija, rezultirala je i nedostatku diplomatskih posjeta na najvišoj razini. Pa čak ni onih iz susjedstva, navodi N1.
"Mi moramo da nađemo načina kako da živimo sami sa sobom, a onda kada nađemo taj način, onda ćemo bez obzira na to što niti Srbija niti Hrvatska nema zaista dobar odnos prema BiH, ali onda ćemo se barem moći bolje snalaziti u takvim odnosima, nego sada", ističe Srećko Latal, politički analitičar.
A zašto se primjera radi, Aleksandar Vučić ili Kolinda Grabar-Kitarović radije odluče nazočiti dnevno-političkim događajima, nego doći u službenu posjetu u Sarajevo - sugovornici kažu: zato što i oni vode sličnu politiku kao kolege iz BiH. Ali i zato što će u svojim predizbornim kampanjama više bodova prikupiti u Drvaru ili Tesliću, nego u odajama Predsjedništva BiH.
