''Zabrana raspolaganja državnom imovinom koči razvoj i investicije''

Glavno vijeće Hrvatskog narodnog sabora BiH održalo je u petak, 17. listopada 2025. godine, svoju 16. sjednicu na kojoj je glavna tema bila „Status i raspolaganje državnom imovinom u BiH“.

U priopćenju se navodi kako je Vijeće, bez ulaska u političke prijepore, analiziralo posljedice dugotrajnog nepostojanja sustavnog rješenja tog pitanja, koje, prema njihovu stajalištu, ima ozbiljne negativne učinke na gospodarstvo, infrastrukturu i lokalni razvoj.

Iz HNS-a upozoravaju da je „plošna zabrana raspolaganja državnom imovinom“ prouzročila dugoročne štete, osobito u realizaciji investicijskih projekata i izgradnji prometne infrastrukture, što je, kako ističu, dovelo do osiromašenja države i njezinih građana.

Podsjećaju da je zabrana uvedena Zakonom o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom koji je 2006. godine donio visoki predstavnik, a kasnijim odlukama Ustavnog suda BiH proširena je i na šumsko, poljoprivredno zemljište te vodna dobra. Visoki predstavnik je 2022. godine dodatno proširio zabranu i na rijeke i druga prirodna bogatstva.

HNS upozorava da Ustavni sud BiH u odluci U-4/20 navodi kako građevinsko zemljište ne spada u kategoriju imovine pod zabranom, no da OHR još uvijek nije donio autentično tumačenje zakona, što, tvrde, otvara prostor za pogrešna tumačenja i retroaktivnu primjenu zakona.

„Zbog toga trpi izgradnja prometne infrastrukture, pa i jedini paneuropski koridor – autocesta na Koridoru Vc“, stoji u priopćenju. Kao primjer navode dionicu Putnikovo Brdo – Medakovo, gdje postoje prepreke za izdavanje građevinskih dozvola, ali i dionice Vranduk – Nemila te Mostar sjever – Mostar jug.

Prema HNS-u, pojedini članovi Predsjedništva BiH koriste ovu situaciju u politikantske svrhe, „blokirajući izgradnju koridora Vc u zoni Mostara, čime se dugoročno nanosi šteta gospodarskom razvoju zemlje“.

Zbog izostanka konsenzusa o Zakonu o državnoj imovini, brojne općine i gradovi, posebno u Federaciji BiH, suočavaju se s posljedicama koje, navodi HNS, koče infrastrukturni i gospodarski razvoj.

„Mnogi investitori zbog toga odustaju od ulaganja, čime se gube radna mjesta i ugrožava razvoj industrijskih zona“, ističe se u priopćenju.

Glavno vijeće HNS-a zaključuje kako ovakva pravna nesigurnost uzrokuje i rast cijena nekretnina, što otežava život građanima i potiče iseljavanje mladih.

„Pozivamo nadležne institucije i sve političke aktere u BiH da kroz dijalog i konsenzus pristupe rješavanju pitanja državne imovine, kako bi se osigurali gospodarski razvoj, stabilnost i budućnost građana Bosne i Hercegovine“, poručili su iz HNS-a BiH.