Vučić: SAD može utjecati na rasplet nove krize na Kosovu

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić nazvao je "besmislenima" tvrdnje da su Srbi napustili kosovske institucije po zapovijedi Beograda, ocijenivši kako mnogi ne žele sagledati s kakvim problemima se Srbi suočavaju, a da na rasplet ponajprije može utjecati SAD.

"Svakako je riječ o velikim političkim, gotovo tektonskim promjenama", istaknuo je Vučić gostujući na TV Pinku te ocijenio kako je odluka Srba o napuštanju institucija Kosova "povijesna".

Pročitajte još

Tisuće kosovskih Srba na ulicama: ''Mi imamo jednu državu - Srbiju''

Odluka o povlačenju predstavnika Srba iz kosovske vlade, parlamenta i lokalne uprave na sjeveru, te iz pravosuđa i policije Kosova donesena je u subotu. Predsjednik Srpske liste (SL) Goran Rakić, srpske stranke na Kosovu, ranije je najavio da će odluka ostati na snazi sve dok Priština ne povuče mjere o preregistraciji i dok ne formira Zajednicu srpskih općina.

U nedjelju su tisuće kosovskih Srba na skupu u sjevernom dijelu Kosovske Mitrovice optužile Europsku uniju da ne slijedi Briselski sprorazum čiji je jamac, te su poduprli sunarodnjake da, u znak prosvjeda zbog odluke vlade u Prištini o preregistriranju tablica izdanih u Srbiji, napuste dužnosti u institucijama Kosova.

"Opća je euforija na sjeveru Kosova i oduševljenje pružanjem otpora Prištini napuštanjem institucija. Ljudi su poručili da su odani onome što je Srbija potpisala u Bruxellesu, ponajprije Zajednici srpskih općina", rekao je Vučić.

Nema koraka B

"Kad vas dotjeraju u kut, onda nemate izbora", istaknuo je Vučić ustvrdivši da "nema koraka B" i da nikome nije stalo do sukoba, ponajprije ne Amerikancima.

"Naprotiv, zašto bi im bio potreban sukob? Ne treba im ni za što. A ponašali su se mnogo korektnije nego pojedini Europljani, ali ne kažem da će biti na našoj strani - uvijek će biti na strani njihovog mezimca kojeg njeguju 14 godina", rekao je Vučić, asocirajući na potporu Washingtona koju ima Kosovo od proglašenja neovisnosti 2008.

Vučić je ustvrdio da značajnu ulogu u raspletu situacije situacije mogu imati Sjedinjene Američke Države (SAD).

Ako Amerikanci, dodao je, "budu dovoljno pametni" reći će kosovskim zaštitnim snagama (KFOR), Misiji UN-a (UNMIK) i pravosudnoj misiji EU-a (EULEX) "da oni obavljaju poslove sigurnosti na sjeveru, a ne albanske institucije".

"Ako toga ne bude - to će voditi u katastrofu", rekao je Vučić, naglasivši kako "ljudi više neće trpjeti" ponašanje Prištine koja ne poštuje svoje briselske obveze.

I sa današnjeg skupa u Kosovskoj Mitrovici poručeno je da Europska unija i Bruxelles, kao kreatori i jamci provođenja Briselskog sporazum iz 2013. godine, imaju punu odgovornost što taj dokument nije dosljedno i u potpunosti primijenjen, ponajprije u pogledu obveza Prištine o formiranju Zajednice srpskih općina (ZSO).

Poruka Kurtiju

Vučić je u tom kontekstu uputio poruku i kosovskom premijeru Albinu Kurtiju, koji je ranije danas ponovio poziv srpskim dužnosnicima da se vrate u institucije

"Srbi će se vratiti, ali - prvo Zajednica srpskih općina i da povučeš odluku o preregistraciji tablica, da se držiš slova koje je potpisano. Kad to naučiš - onda možemo razgovrati o svemu drugome", rekao je srbijanski predsjednik.

On je, međutim, ocijenio da zapad "neće dopuštati ništa što ne ide ukorak s neovisnošću kosovske države".

"Godinama upozoravam europske dužnosnike na ovakvu situaciju. Naprosto, moralo je doći do ovog trenutka", rekao je Vučić.

Ranije danas srbijanski ministar vanjskih poslova Ivica Dačić izjavio je da u primjeni Briselskog sporazuma iz 2013. potpisanog pod pokroviteljstvom EU-a, sada vrijeme da se Unija izjasni.

"Sad je vrijeme da se stvari istjeraju na čistac - da li Briselski sporazum postoji ili ne, da se EU izjasni o tome", rekao je Dačić novinarima poslije sastanka s šefom diplomacije Maldiva Abdulom Shahidom.

"Kako ste posijali, tako ćete i žnjeti. Ne govorim o Kosovu, nego o poštivanju međunarodnog prava", istaknuo je Dačić. Upitao je i "ako je za EU pitanje Kosova riješeno, zašto uopće šalje nove prijedloge", asocirajući na plan Macron-Scholz o postupnom normaliziranju odnosa po kojemu se određuju obveze i ritam usuglašavanja prijepora dviju strana, prenosi Hina.

Krovni sporazum o normaliziranju odnosa Beograda i Prištine, usuglašen i zaključen u Bruxellesu pod pokroviteljstvom EU-a, potpisali su 19. travnja 2013. tadašnji premijeri Srbije Ivica Dačić i Kosova Hashim Thaci, uz posredovanje nekadašnje šefice eurodiplomacije Chaterine Ashton.

Beograd optužuje Prištinu da skoro desetljeće nakon potpisivanje tog sporazuma još nije formirala Zajednicu srpskih općina (ZSO). Kosovska vlada izbjegava osnovati tu asocijaciju jer joj ne želi dati izvršne ovlasti, a Beograd inzistira da ZSO "ne može biti nevladina organizacija".