Vijećnici o HNK Mostar: "Neki ne shvaćaju da nekom ne možete ukloniti identitet"

Umjesto da se političke rasprave na gradskoj i županijskoj razini usmjere prema gospodarskim pitanjima i komunalnim projektima, javnost u Mostaru i dalje zaokuplja izgradnja Hrvatskog narodnog kazališta.

O ovom pitanju oglasili su se Klub Hrvata iz Gradskog vijeća Mostara, Klub Bošnjaka u Skupštini Hercegovačko-neretvanske županije, kao i pojedini dužnosnici s obje razine vlasti.

Kompromis 

Iz Kluba Hrvata u Gradskom vijeću ističu kako je projekt Hrvatskog narodnog kazališta utemeljen na zakonitim dozvolama te kako pozivanje na jedinstveni grad ne smije značiti brisanje nacionalnih razlika, već njihovo ravnopravno uvažavanje.

"Ne znam čemu ovakva priopćenja. Mislim da neke kolege vijećnici ne shvaćaju da je BiH država tri konstitutivna naroda te da vi nekom ne možete ukloniti identitet. Te različitosti trebaju nas spajati", poručio je za RTV HB gradski vijećnik Stanko Ćosić (HDZ BiH), dodavši kako će se Klub Hrvata boriti svim zakonskim sredstvima za očuvanje hrvatskih kulturnih institucija, jezika i prava.

Slično razmišlja i Slavko Zovko (HRS), koji upozorava da Mostar traži kompromis, a nepopustljivost može donijeti štetu društvenim i političkim procesima u gradu.

"Nadao sam se da će SDA s novom garniturom spoznati, primjerice kroz fenomen Komšić, da takav pristup potkopava temelje BiH. Put koji su sada izabrali u Mostaru potkopava funkcionalnost samoga grada", ocijenio je Zovko.

"Promicanje kulturnog pluralizma..."

Iz Kluba Bošnjaka u županijskoj Skupštini izraženo je protivljenje izgradnji objekta u centralnoj zoni grada, uz tvrdnje da se radi o dozvolama "sumnjivog porijekla" i da se gradi "isključivo jednonacionalna kulturna ustanova", dok se drugim zajednicama, kako navode, uskraćuju ista prava.

Unatoč protivljenjima, zastupnik Damir Džeba (HDZ BiH) podsjeća kako je Skupština HNŽ-a dopunom Zakona o kulturi dala dodatnu zaštitu kulturnoj autonomiji.

"Donijeli smo konkretan pravni okvir za institucionalnu zaštitu kulturne autonomije, u skladu s Ustavom BiH i Europskom konvencijom o ljudskim pravima. Promicanje kulturnog pluralizma nije samo pitanje identiteta, nego temelj dugoročne stabilnosti", rekao je Džeba.

Izgradnja Hrvatskog narodnog kazališta započela je još 1996. godine na mjestu nekadašnje robne kuće HIT. Projekt je tada snažno podupirao Mijo Brajković, jedan od tadašnjih čelnika Mostara.

"U početku nije bilo nikakvih problema. Tek kad su vidjeli da se nešto ozbiljno gradi, počela su osporavanja, iako je sve bilo čisto. I danas postoje ljudi koji znaju da su dozvole bile uredne", kazao je Brajković za RTV Herceg-Bosne, dodavši kako su na predstave u maloj sceni dolazili i brojni građani koji nisu Hrvati, ali vole umjetnost.

Nova dva milijuna eura 

Vlada Republike Hrvatske osigurala je dodatna 2 milijuna eura za dovršetak radova. 

Podsjetimo, gradonačelnik Mostara Mario Kordić podnio je kaznene prijave protiv ministra graditeljstva i prostornog uređenja Hercegovačko-neretvanske županije Bekira Isovića i županijskog građevinskog inspektora Harisa Spahića te poručio kako "političko, pravno i institucionalno nasilje nad gradnjom HNK u Mostaru mora prestati".

Ministar Isović je po prijavi Medžlisa Islamske zajednice Mostar i udruge Mostarski krug, dao nalog inspektoru Spahiću za izvršenje nadzora nad gradilištem.

Na sve je reagirao nekadašnji gradonačelnik Mostara i direktor Centra za mir i multietničku suradnju Safet Oručević.

"Svi mi stojimo iza muftije. Ne boje se Bošnjaci nikoga. Mladi ljudi koji nisu izašli u javnost sa tim, treba ih razumjeti. Treba im podrška Sarajeva i političkih stranaka. Nije to teritorija Hrvatske, a ni HDZ. Tko ne može da živi sa Hrvatima i Bošnjacima neka se pripremi za rat'', rekao je Oručević.

Rekao kako je izgradnja zgrade Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru nelegalna te da je ovaj problem ''veći od građevine''.

Naglasio je kako zemljište na kojem se gradi kazalište ''nije bilo u posjedu grada nikada, ali su ga sada tako uknjižili''.

Sudski postupak? 

O svemu su se naknadno oglasili iz HNK Mostar te naglasili kako su radovi na izgradnji zgrade HNK Mostar započeli 1996. godine uz odobrenje, suglasnost i svu potrebnu pravnu i ostalu dokumentaciju izdanu od, u tom razdoblju, legalnih gradskih vlasti.

"Želimo vjerovati da u ovom gradu i ovoj državi, među pripadnicima svih nacija, svih religija i svih svjetonazora još uvijek ima veći broj onih koji ne žele nove nesporazume, probleme i sukobe i koji će se jasno distancirati od onih koji ih, poput Safeta Oručevića, pripremaju i pozivaju u neke nove ratove. Ako je i od Mimara mira, previše je", naveli su iz HNK.

Na sve je ponovno reagirao Oručević:

''Moj dobri Vukoja, ne priliči instituciji kulture da piše političke pamflete. Pogotovo tebi, koji si kao jedan fini pjesnik iz Ljubuškog došao tek 2013. godine i ništa ne znaš o prošlosti o kojoj pišeš''.

Oručević je najavio i sudski postupak, istaknuvši da će pozvati autore da svjedoče, kao i on sam.