Vijeće sigurnosti: Što su rekle Hrvatska i Srbija

Hrvatski veleposlanik u Ujedinjenim narodima, Ivan Šimonović, iskazao je podršku europskom putu Bosne i Hercegovine, ali i djelovanju visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta.

Izrazio je i zabrinutost zbog dijela izvještaja u kojem se navode separatističke inicijative.

Pročitajte još

Schmidt UN-u: Građani se plaše rata; 600 tisuća ljudi je napustilo BiH - Rusija i Kina žestoke

Hrvatski član Predsjedništva

Čestitao je BiH na otvaranju pregovora s EU te napomenuo kako je sljedeći korak ispunjavanje uvjeta koje je navela Europska komisija.

Pozdravio je angažman visokog predstavnika na, kako je rekao, očuvanju stabilnosti i funkcionalnosti BiH.

''To je posebno bilo važno kada je prošle godine odblokirao proces imenovanja Vlade FBiH. Također, potpuno podržavamo odluku o izmjenama Izbornog zakona kojom se osnažuje izborni proces'', rekao je Šimonović.

Dodao je kako trenutni izborni sustav onemogućava da Hrvati biraju svog predstavnika i da je to potrebno promijeniti.

''Narodi u BiH trebaju preuzeti više odgovornosti za budućnost svoje zemlje i svoje dobrobiti. Neke separatističke inicijative koje su spomenute u izvještaju su zabrinjavajuće. Smatramo da se politička rješenja u BiH moraju zasnivati na postojećem ustavnom poretku i sporazumu s drugim konstitutivnim narodima'', rekao je.

Rezolucija i Srbija

Srbijanski otpravnik poslova i jedan do predstavnika te države u UN-u Saša Mart rekao je pak kako su ''neprimjerene izjave'' ministra vanjskih poslova BiH, Elmedina Konakovića, da 'ovakva Srbija zaslužuje prezir' i da će 'tražiti nadoknadu i reviziju presude' te kako te izjave otkrivaju istinsku namjeru koja stoji iza rezolucije o genocidu u Srebrenici.

''Situacija u Bosni i Hercegovini je daleko od stabilne. Srbija pridaje veliku pažnju njegovanju dobrosusjedskih odnosa, to je naš trajni prioritet. BiH je naš prirodni i blizak partner. Stoga pridajemo veliku važnost stabilnosti i prosperitetu u BiH'', kazao je Mart.

Naveo je kako Srbija poštuje Daytonski sporazum i podržava BiH kao jednu državu sa dva entiteta i tri naroda.

''Srbija se protivi rješenjima koja se nameću bez konsenzusa. Svi znate da je nekoliko država članica UN-a dostavilo nacrt rezolucije o Srebrenici. Nažalost, nacrt je dostavljen bez prethodnog dijaloga i neophodnog sporazum, suprotno Daytonu i zakonu. Ovu inicijativu su pokrenuli pojedinci, nezakonita je, bez odluke Predsjedništva i takvi jednostrani potezi ne pridonose procesu pomirenja u BiH'', rekao je.

Zaključio je kako je dijalog jedini način koji vodi do rješenja i da moramo razgovarati i kada se ne slažemo.

EU zabrinuta

''Kako će doći do pomirenja bez Srba'', pitao je srbijanski otpravnik poslova dodavši da samo ''sporazum između Bošnjaka, Srba i Hrvata može doprinijeti trajnom miru u BiH''.

Odgovorio mu je veleposlanik BiH pri UN-u, Zlatko Lagumdžija, rekavši kako ''umjesto priznanja, ovdje čujemo negiranje''.

''Ovdje se zaista suočavamo s negiranjem čovječnosti. Ne treba ovdje govoriti o tome kako će rezolucija o Srebrenici dovesti do nestabilnosti u državi. To je samo prijetnja onih koji žele kontrolirati istinu u regiji i da i dalje nastave slaviti i nagrađivati ratne zločince… Vi ste bili dio sukoba kao i mi što smo bili, dio ste i Daytonskog mirovnog sporazuma, stoga morate poštovati suverenitet'', poručio je Lagumdžija.

Na sjednici Vijeća sigurnosti obratio se i veleposlanik Europske unije pri UN-u, Stavros Lambrinidis te izrazio zabrinutost Europske unije zbog inicijativa koje dolaze iz RS optuživši vlasti RS da se "bore protiv europskog puta BiH".

"Neka se radije bave pomirenjem", poručio je.