Vijeće ministara BiH povećalo sredstva Uprave za neizravno oporezivanje

Državni revizori potvrdili su pred parlamentarnom Komisijom za borbu protiv korupcije da su u procesu nabave objekta Uprave za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine (UIO BiH) utvrđena odstupanja od zakona, pri čemu je ovoj instituciji dodijeljen višestruko veći iznos od dopuštenog.

Revizorska upozorenja o nepravilnostima

Hrvoje Tvrtković, generalni revizor Ureda za reviziju institucija BiH, izjavio je pred članovima Komisije za borbu protiv korupcije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH da su u revizorskom izvješću za 2023. godinu utvrdili da je UIO BiH (Uprava za neizravno oporezivanje) te godine primio znatno veća sredstva za kupovinu nove zgrade nego što je zakonom predviđeno.

Branislav Borenović, predsjedatelj Komisije, tijekom ispitivanja revizora istaknuo je da postupak javne nabave nove zgrade UIO-a BiH u Banjoj Luci traje već 13 godina, dok se proračun za tu nabavu u tom razdoblju povećao sa 37,9 milijuna na 103,4 milijuna KM.

Borenović je pojasnio da je tijekom tog razdoblja pet puta raspisivan javni poziv, pri čemu je svaki put sadržavao istu tendersku dokumentaciju, koja je propisivala kupovinu zgrade s 13.000 kvadratnih metara uredskog prostora. Međutim, svi pozivi su poništeni zbog neodgovarajućih ponuda ili nedostatka sredstava.

Ključni problem u javnoj nabavi

Borenović je naveo da je glavni problem bio u uvjetima natječaja, prema kojima je predviđena isključivo kupovina već izgrađene zgrade, dok su ponude uključivale prodaju zemljišta i izgradnju nove zgrade.

Na pitanje koja je tvrtka nudila ponudu za izgradnju objekta i tko je sastavio takvu tendersku dokumentaciju, revizor Tvrtković odgovorio je da revizija nije fokusirana na konkretne tvrtke, već na poštivanje procedura, te da je tendersku dokumentaciju pripremila Uprava za neizravno oporezivanje BiH.

Borenović je podsjetio da je Ured za reviziju više puta predložio izmjene tenderske dokumentacije kako bi se omogućilo prihvaćanje ponude za izgradnju objekta, ali UIO BiH nikada nije usvojio te preporuke niti je poznato je li se o njima raspravljalo.

Sporne odluke Vijeća ministara

Tijekom 2023. godine, Vijeće ministara BiH donijelo je odluku o povećanju sredstava za kupovinu objekta za 31,5 milijuna KM, iako je UIO zatražio povećanje od samo 5 milijuna KM.

„To je neuobičajen način odobravanja sredstava. Prema propisima, proračunski korisnik mora podnijeti zahtjev i obrazložiti dodatna sredstva, no ovdje UIO nije tražio povećanje, a ipak mu je dodijeljeno znatno više sredstava“, pojasnio je Tvrtković, naglasivši da su revizori ovaj slučaj problematično ocijenili u svojim nalazima.

Borenović je dodao da su ova sredstva dodijeljena na temelju usmenog naloga, ali na pitanje tko je dao taj nalog, generalni revizor nije mogao dati odgovor, pojasnivši da bi to trebale istražiti nadležne institucije.

Osim toga, odobravanjem ovih sredstava prekršen je naputak o načinu financiranja višegodišnjih projekata, prema kojem dodatni iznos može iznositi najviše 10 % od početnog budžeta.

„Moguće je da je 10 % bilo neadekvatno u uvjetima tržišta, ali Vijeće ministara je trebalo unaprijed regulirati taj prag, umjesto da donosi ovakve odluke“, zaključio je Tvrtković.

Dodatno povećanje sredstava u 2024. godini

Godinu dana kasnije, Vijeće ministara ponovno je povećalo sredstva za kupovinu objekta za dodatnih 34 milijuna KM, čime je ukupni iznos premašio 103 milijuna KM.

Revizori su potvrdili da su upoznati s tim povećanjem te da će uskoro objaviti revizorska izvješća za 2024. godinu, koja će sadržavati detaljnija objašnjenja.

Komisija je istaknula da je povećanje odobrenog budžeta za nabavu uslijedilo nakon poništenja dvaju javnih poziva u posljednje četiri godine, pri čemu je vrijednost ponuđenih zgrada iznosila 98,5 milijuna KM, što je znatno više od početno predviđenog proračuna.

Član Komisije Jasmin Emrić predložio je da državni revizori uvedu praksu proaktivnog dostavljanja informacija Tužiteljstvu BiH kada utvrde kršenje zakona.

Na pitanja članova Komisije postoje li opstrukcije u procesu nabave i tko je odgovoran za njegovu dugotrajnost, Tvrtković je odgovorio da je teško precizirati opstrukcije, ali da odgovornost leži na više institucija, uključujući UIO BiH, koja priprema tendersku dokumentaciju, te Vijeće ministara, koje donosi konačne odluke.

„Više institucija snosi dio odgovornosti. Proces traje godinama jer imamo duga razdoblja u kojima se ništa ne poduzima, čeka se nečije mišljenje i odluke se ne donose pravovremeno“, zaključio je Tvrtković, piše detektor.ba.