Vijeće Europe upozorova BiH: Krajnje je vrijeme da se izvrše presude Sejdić-Finci

Vijeće Europe objavilo je odluku Vijeća ministara o neprovedbi presude Sejdić-Finci od vlasti u Bosni i Hercegovini. Ovom prilikom je po prvi put intervenirala i povjerenice za ljudska prava Dunja Mijatović, tako da se u tom smislu ova odluka razlikuje od prethodnih sličnih intervencija Vijeća Europe.

Vijeće Europe zahtijeva od političara u Bosni i Hercegovini da pod hitno prestanu sa ignoriranjem presuda Europskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić i Finci protiv BiH koji se vodio pred tim sudom i hitno primjene donesene presude.

Vijeće Europe traži pokretanje izborne reforme

U posljednjoj odluci Stalnih predstavnika država članica Vijeće Europe traži se od vlasti u BiH da "odmah pokrenu potrebne izborne reforme, koje bi dovele do usvajanja ustavnih amandmana kojima bi se eliminirala diskriminacija po etničkoj pripadnosti."

U Vijeću Europe podsjećaju da su lideri nekoliko političkih partija nakon općih izbora u listopad prošle godine potpisali koalicijski sporazum kojim su se, između ostalog, dogovorili da najkasnije šest mjeseci nakon formiranja vlada na svim nivoima usvoje "ograničene izmjene Ustava i izbornog zakonodavstva u cilju provođenja donesenih presuda“, ali da rezultata i dalje nema.

"Čvrsto insistiramo da se najveći značaj da momentalnom pokretanju izborne reforme i apeliramo na političke lidere i sve relevantne organe da osiguraju da obveza koju su sebi nametnuli dovede do konkretnih rezultata, i da, uz provođenje svih neophodnih konsultacija, preuzmu sve potrebne radnje kako bi se osiguralo usvajanje ustavnih i zakonskih amandmana u cilju eliminiranja diskriminacije po osnovu etničke pripadnosti na izborima za Predsjedništvo i Dom naroda Bosne i Hercegovine", navodi se u odluci.

Ljudska prava smatra diskriminirajućom

Vijeće Europe podsjeća da je presuda u slučaju Sejdić i Finci donesena prije 14 godina i da su do sada, pod istim zakonskim uvjetima, održana četiri izborna ciklusa. Naglašavajući da takvu praksu Europski sud za ljudska prava smatra diskriminirajućom, pozivaju političare da konačno ispune dana obećanja.

Stalni predstavnici država članica u Vijeću Europe pozvali su se u odluci i na podnesak Predstavnice za ljudska prava Dunje Mijatović, koja je više puta slala slične apele vlastima u BiH.

Ona u svom podnesku izražava zabrinutost što su diskriminirajuće odredbe na snazi punih 14 godina nakon prve donesene presude u slučaju "Sejdić i Finci protiv BiH" i da one sprječavaju mnoge državljane Bosne i Hercegovine da u potpunosti uživaju svoja demokratska prava.

"Onima koji ne pripadaju jednom od konstitutivnih narodima, koji su u Ustavu definirani kao 'Ostali', uskraćeno je pravo da se kandidiraju na izborima za Predsjedništvo i da budu birani u Dom naroda Bosne i Hercegovine u proteklih 28 godina. To uključuje nacionalne manjine koje su stoljećima živjele u Bosni i Hercegovini ", podvlaći Mijatović.

Pojačane etničke podjele

Povjerenica dijeli mišljenje Venecijanske komisije da su oni koji su odlučili da se "izdvoje iz jednog od konstitutivnih naroda svoj etnički identitet zamijenili identitetom kroz državljanstvo“ i da "ovaj stav treba poticati, između ostalog, kroz jačanje položaja 'Ostalih' na ustavnom nivou," navedeno je.

Povećane prijetnje miru i stabilnosti, porast govora mržnje, veličanje ratnih zločinaca i nesankcioniranje poricanja genocida, kao i dugogodišnje podjele u obrazovanju po etničkim linijama, samo su neke od negativnih posljedica očuvanja sistema zasnovanog na etničkoj diskriminaciji.

Imperativ je da se vlasti u Bosni i Hercegovini fokusiraju na izgradnju države zasnovane na ravnopravnosti građana, a ne na dalje ugrađivanje etničke diskriminacije u Ustav i izborno zakonodavstvo - navodi se između ostalog u podnesku povjerenice za ljudska prava Vijeća Europe upućenom stalnim predstavnicima država članica Vijeća Europe na razmatranje tokom evaluacije primjene presuda Suda za ljudska prava, među kojima je i pet onih koje se odnose na odredbe izbornog zakona i ustava Bosne i Hercegovine, od kojih je najpoznatiji slučaj Sejdić-Finci.