VIDEO | Tko iz Bosne i Hercegovine i u čije ime lobira u svijetu?

Tko iz Bosne i Hercegovine i u čije ime lobira u svijetu? Ovo pitanje ponovno je otvoreno nakon podizanja optužnice protiv bivšeg agenta FBI-ja. Tereti se, između ostalog, za posredovanje u ilegalnom lobiranju kod američkih institucija.

Tereti se da je od dvojice državljana Bosne i Hercegovine tražio 500 tisuća dolara kako bi organizirao sastanak sa američkim diplomatama u UN-u. U dokumentima se pominje ime bivšeg ministra sigurnosti Selme Cikotića.

U Bosni i Hercegovini se lobiranje vezuje za korupciju i godinama je u sivoj zoni. Za razliku od 11 europskih zemalja, Bosna i Hercegovina nema zakon o lobiranju.

Neophodan Zakon o lobiranju

Bivša veleposlanica Bosne i Hercegovine u Norveškoj Elma Kovačević Bajtal smatra da je zakon neophodan i da je za uspješno lobiranje potrebno da postoje jasno definirani ciljevi i akteri lobiranja.

Napominje da je problem što u Bosni i Hercegovini ne postoji jasna percepcija o važnosti lobiranja kao legitimnog načina utjecaja na donositelja odluka.

"Veliku lobističku ulogu u promociji interesa u inostranstvu imaju prije svega diplomatsko-konzularna predstavništva neke zemlje. Da bi ta predstavništva dala očekivane rezultate potrebno je da budu kadrovski adekvatno popunjena. Imamo mnogo pojedinaca porijeklom iz Bosne i Hercegovine koji lobiraju prema vlastitoj savjesti i koji nastoje pro bono djelovati i dati vlastiti doprinos poboljšanju pozicije BiH u svijetu'', ističe Kovačević Bajtal.

Novinar Zoran Krešić smatra da je i slučaj Cikotić, koji je istraživao, pokazao da nitko ne zastupa interese Bosne i Hercegovine već interese tri nacionalne zajednice ili političke opcije, za šta se uglavnom koriste crni fondovi.

"Još je gora stvar što u diplomaciji imamo ljude koji zastupaju interese triju strana čak i pojedinih političkih stranaka što se vidjelo prilikom glasovanja u Vijeću sigurnosti UN-a, što zapravo govori da je potreban temeljiti remont zauzimanja državne strategije i izdvajanja novca za lobiranje i interese države Bosne i Hercegovine'', ističe Krešić.

RS lobira u Americi

Organizacija BAC je prije dvije godine objavila da je Republika Srpska za lobiranje u Americi potrošila 40 milijuna maraka. Teško je izmjeriti efekte lobiranja i ono se više svodi na podršku i pribavljanje glasova na unutrašnjoj političkoj sceni, smatra politolog Miloš Šolaja.

"SAD i druge veće zemlje prema ovim zemljama se odnose kako su definisali njihovi spoljnopolitički principi i ciljevi, i lobiranje tu jako malo može da promijeni. U Americi je šef izvršne vlasti predsjednik i ako možete da utjecati na Bidena onda možete reći da imate lobiranje'', navodi Šolaja, inače profesor na Fakultetu političkih znanosti u Banja Luci.

Glavni centri lobiranja su Washington i Bruxelles u kojem ima 6.700 lobističkih kuća. Iako bi lobističko djelovanje u ekonomiji uveliko pomoglo napretku gospodarstva, Vanjsko-trgovinska komora BiH nema nijedan službeno potpisan ugovor o lobiranju u svijetu.