VIDEO | Novi američki pristup: Hoće li međunarodni intervencionizam u BiH biti manji?

Djelovanja većine od ukupno osam visokih predstavnika koliko je BiH do sada imala obilježile su brojne intervencije i nametanja zakona i odluka koje domaći politički dužnosnici nisu usvojili, ali i njihove prisilne smjene. Novi američki pristup mogao bi smanjiti intervencionizam novog visokog predstavnika, ali i prisiliti domaće političke dužnosnike za veće preuzimanje odgovornosti te traženje konačnog rješenja.

"Vrijeme alibi politika i očekivanja kako će visoki predstavnici donositi odluke umjesto nas je završeno, kao i vrijeme kada su međunarodni dužnosnici provodili želje i ideje bošnjačke politike", smatra politolog i novinar Branimir Galić.

Pod krinkom jačanja države

"Većina dosadašnjih, odnosno gotovo svi dosadašnji visoki predstavnici su latentno ili manje latentno radili na tome da država ide ka unitarizaciji, da se političke prilike kreiraju onako kako političko Sarajevo želi pod krinkom jačanja države i jačanja tog državnog aparata i sustava", kazao je Galić za RTV HB.

No, međunarodni intervencionizam ne treba potpuno isključiti, pogotovo je u pitanju državna imovina, smatra pravnik Damir Sakić. Međutim, jasna je namjera američke administracije u mandatu Donalda Trumpa kako u BiH žele snažniju ulogu domaćih političkih dužnosnika.

"Kao što je poznato svi prethodni visoki predstavnici su svoja ovlaštenja isključivo dobivali izravno iz Washingtona i bila su usmjerena u ostvarivanju vanjskopolitičkih ciljeva koji su uključivali izgradnju nacija i država, međunarodni intervencionizam. Međutim, došlo je do promjene u vanjskopolitičkim ciljevima SAD-a pa oni više ne uključuju izgradnju nacija i država i traže od domaćih politički aktera veću odgovornost", ističe Sakić.

"Mislim da je upravo američka politika u BiH konačno shvatila kako je taj njihov koncept koji su oni proklamirali godinama propao i da se oni moraju okrenuti ka domaćim dužnosnicima. Vjerojatno će novi visoki predstavnik biti netko tko će modelirati stvari i tko se neće previše petljati u te operativne stvari, ali će prisiliti domaće dužnosnike da sjednu za stol", mišljenja je Galić.

Političko imenovanje kao poruka

Sugovornici su posebno izdvojili prijedlog Ronalda Johnsona za novog američkog veleposlanika u BiH, koji nije tipični karijerni diplomat, nego iskusno vojno lice što je prvi put u povijesti u odnosima s BiH. Čini se kako je to jasna poruka za buduće američko djelovanje u BiH.

"Amerika obično karijerne diplomate gura ondje gdje im nije pretjerano važno što će se dogoditi ili gdje u neku ruku je sve riješeno, gdje nema nekih velikih otvorenih pitanja. "Međutim, nominiranje nekoga tko nije karijerni diplomat, odnosno to bi se moglo nazvati političkim imenovanjem je snažan poruka američke administracije da oni žele biti predvodnici tog procesa u BiH", riječi su novinara i politologa Galića.

"To naravno znači i da će novi visoki predstavnik imati manju diplomatsku podršku nego što je imao od svih prethodnih veleposlanika SAD-a u BiH. Ono čime bi se mogao novi veleposlanik baviti, mislim da je dobar početni okvir ono s čime se bavio i trenutni otpravnik poslova, a to jesu isključivo energetski i infrastrukturni projekti te jačanje gospodarskih, financijskih, energetskih i drugih partnerskih veza između SAD-a i BiH", ističe Sakić.

Formalno, BiH još nije ispunila sve uvjete iz paketa 5+2 koji se godinama označavao kao uvjet za zatvaranje ureda visokog predstavnika. No, naši sugovornici smatraju kako to u konačnici može biti formalna politička odluka, ako se u mandatu idućeg visokog predstavnika usvoje neka domaća rješenja te razriješi goruće pitanje državne imovine.