Britanci pišu: Amerika i Europa se posvađale oko visokog predstavnika, Amerikanci će preispitati svoju ulogu u BiH

Bosna i Hercegovina ponovno se našla u fokusu međunarodne javnosti. Britanski Guardian piše kako je zemlja postala poprište sve izraženijeg sukoba između Sjedinjenih Američkih Država i europskih partnera, nakon što su nesuglasice oko imenovanja novog visokog predstavnika dovele do američke prijetnje o preispitivanju vlastite uloge u BiH.

Prijetnje preispitivanjem američke uloge 

Američko veleposlanstvo u Sarajevu zaprijetilo je kako će SAD "preispitati" svoju ulogu u međunarodnoj prisutnosti u BiH nakon što europske države nisu podržale kandidata kojeg je preferirao Washington.

Na sastanku Vijeća za provedbu mira (PIC), multinacionalne skupine zadužene za nadzor provedbe Daytonskog mirovnog sporazuma iz 1995. godine, SAD je podržao talijanskog diplomata Antonija Zanardija Landija. S druge strane, Velika Britanija, Francuska, Njemačka i većina europskih država podržale su francuskog izaslanika za Zapadni Balkan Renéa Troccaza.

Administracija Donalda Trumpa istodobno se zalagala i za slabljenje ovlasti visokog predstavnika u provedbi načela Daytonskog sporazuma, kojim je okončan rat u kojem je poginulo 100.000 ljudi, ali koji nije uspio prevladati duboke etničke podjele u BiH.

Američko veleposlanstvo u Sarajevu objavilo je na platformi X kako SAD "prima na znanje europski neuspjeh u postizanju konsenzusa oko europskog kandidata" te kako je razočarano što su te podjele spriječile PIC u ispunjavanju njegova zadatka i izboru novog visokog predstavnika.

"Europska neodlučnost i odustajanje PIC-a od vlastite odgovornosti prema Bosni i Hercegovini prisiljavaju Sjedinjene Države na preispitivanje svoje uloge u trenutačnoj međunarodnoj prisutnosti u Bosni i Hercegovini", navedeno je u objavi.

SAD i dalje ima snažan politički utjecaj

Sjedinjene Države više nemaju značajnu vojnu prisutnost u BiH, gdje djeluje manja mirovna misija Europske unije. Ipak, Washington je nastavio imati utjecajnu ulogu kroz PIC i bilateralne odnose.

PIC bi krajem mjeseca ponovno trebao pokušati postići konsenzus o imenovanju visokog predstavnika, a do tada bi se mogli pojaviti i kompromisni kandidati.

Jedan europski dužnosnik sugerirao je kako bi regiji možda koristilo smanjenje američke uloge, s obzirom na rastuće sumnje u motive Trumpove administracije.

Sumnje u motive Washingtona

Guardian podsjeća kako je SAD prošle godine ukinuo sankcije Miloradu Dodiku, proruskom lideru bosanskih Srba i zagovorniku secesije, nakon, kako se navodi, višemilijunske lobističke kampanje u Washingtonu.

SAD je također vršio pritisak na odlazećeg visokog predstavnika Christiana Schmidta da podnese ostavku nakon što je nametnuo kaznene mjere Dodiku zbog podrivanja Daytonskog sporazuma.

Istodobno, članovi obitelji i suradnici Donalda Trumpa sve više pokazuju poslovni interes za Bosnu i Hercegovinu. Među tim aktivnostima bila je i posjeta Trumpova sina, Donalda Trumpa Jr., Banja Luci u travnju, gdje je bio gost Dodikova sina.

"Amerikanci su pogrešno procijenili trenutak"

Jasmin Mujanović, politički analitičar za Balkan i autor dviju knjiga o BiH, ocijenio je kako je Trumpova administracija pogrešno procijenila svoj utjecaj na europske članice PIC-a.

"Amerikanci su, čini se, mislili kako je gotovo nebitno što Europljani misle i pretpostavili su kako će ih oni slijediti. Mislim kako je to bilo pogrešno čitanje trenutka", rekao je Mujanović.

Dodao je kako se ne čini da su se SAD posebno široko konzultirale sa saveznicima prilikom izbora Landija.

"To otvara pitanje zašto toliko inzistiraju na gospodinu Landiju. Ne znamo kakvi dogovori postoje između Landija i Amerikanaca zbog kojih su toliko entuzijastični u vezi s njim", kazao je Mujanović.

Prema izvješćima sa sastanka PIC-a održanog u Sarajevu u srijedu i četvrtak, SAD je Landija promovirao snažnije nego sama Italija.

"Ovo nije samo kadrovska odluka"

Kurt Bassuener, suosnivač berlinskog think tanka Democratization Policy Council, smatra kako se ne radi samo o izboru jedne osobe.

"Ovo nije samo kadrovska odluka. Ovo je strateška odluka i mora biti integrirana u regionalnu strategiju", rekao je Bassuener.

Prema njegovim riječima, američki stav ne djeluje motiviran samo ideološki, nego i poslovnim interesima.

"Čini se kako je to posao broj jedan: dobiti koncesije, dobiti ugovore i izvlačiti, izvlačiti, izvlačiti", kazao je Bassuener, piše The Guardian.