VIDEO | Hrvati i Srbi u BiH ne žele se podvrgnuti muslimanskoj vlasti i postati manjina u vlastitoj zemlji

Njemački Bundestag održao je u danas raspravu povodom 30. obljetnice Daytonskog mirovnog sporazuma, ključnog dokumenta koji je 1995. okončao rat u Bosni i Hercegovini.

U sklopu rasprave zastupnik AfD-a dr. Alexander Wolf održao je opširan govor u kojem je iznio svoje viđenje povijesnog i političkog značaja Daytonskog sporazuma, upozorio na opasnosti njegovog napuštanja te kritizirao pristupe međunarodnih aktera prema ustavnom uređenju BiH.

Dayton nije tema za stranačka nadmetanja

Alexander Wolf poručio je kako je trideseta obljetnica Daytonskog sporazuma iznimno zahtjevna i slojevita tema. Naglasio je kako to nije pitanje pogodno za stranačka nadmetanja, nego nešto što traži ozbiljan povratak u povijest i razumijevanje ključne napetosti između demokracije i prava naroda na samoodređenje.

Podsjetio je kako sporazum, koji je prije tri desetljeća zaustavio krvave ratove na prostoru bivše Jugoslavije, nije uspostavio "čistu" demokraciju niti načelo jedan čovjek - jedan glas na svim razinama vlasti. No, unatoč tome, istaknuo je njegovu najveću vrijednost – činjenicu kako je donio mir u izrazito nestabilnom dijelu Europe. Dodao je i kako se ne smije zaboraviti kako je upravo na tom prostoru započeo Prvi svjetski rat.

- Nekoliko tisuća ljudi na svim stranama poginulo je prije nego je postignut Daytonski sporazum. Bosna i Hercegovina teško može opstati bez načela Daytona. U Bosni i Hercegovini ne postoji jedinstveni državni narod. Ona nije nacionalna država, nego višenacionalna država, kao što je to nekoć bila Jugoslavija. Stoga bi napuštanje Daytonskog sporazuma bilo iznimno opasno, rekao je dr. Wolf.

Dayton je prilagođen stvarnosti – drugačije nije moglo

Dr. Wolf je podsjetio kako je Daytonskim sporazumom, pod labavim državnim okvirom Bosne i Hercegovine, uspostavljena struktura s dva gotovo suverena entiteta – bošnjačko-hrvatskom Federacijom i Republikom Srpskom. Uz to je uspostavljeno i tročlano Predsjedništvo popunjeno na paritetnom principu te Dom naroda na državnoj razini, u kojem su mjesta ravnomjerno raspoređena među konstitutivnim narodima. Naglasio je kako etničko čišćenje nije poništeno, ali je bez te vrste razgraničenja bilo nemoguće stvoriti jasne teritorijalne okvire.

Poručio je kako će dio ljevice u parlamentu to teško prihvatiti, ali moderne demokracije mogu stabilno funkcionirati jedino u nacionalnim državama. Prema njegovim riječima, demokracija pretpostavlja određeni stupanj kulturne homogenosti, zajednički sustav vrijednosti te nepisana pravila i uvjete koji omogućuju svakodnevni suživot.

Ukazao je i kako se tek na temelju takvog zajedničkog, predpolitičkog uporišta mogu voditi političke rasprave, podnositi razlike u mišljenjima i na civiliziran način rješavati sukobi.

Istaknuo je i kako nije slučajno što su demokracija i nacionalni pokreti u povijesti napredovali zajedno – ne samo u Njemačkoj nego i u široj zapadnoj civilizaciji. Bez nacionalnih pokreta, rekao je, ne bi bilo moderne demokracije, kao što bez demokracije ne bi bilo ni europskih nacionalnih pokreta.

- U Njemačkoj se danas ne želi čuti ništa o etnijama, a ljevica i Ured za zaštitu ustava odmah podižu obrve spomene li se uopće riječ etnija. Ali ondje, u Bosni i Hercegovini, etnije i narodi igraju ključnu, vjerojatno i presudnu ulogu. Daytonski sporazum upravo tomu i udovoljava. Donio je mir kombiniranjem slabije središnje države sa snažnom autonomijom etnički definiranih entiteta, istaknuo je dr. Wolf.

Zagovaranje promjena u problematičnom smjeru

Wolf je naglasio kako Daytonski sporazum nije bez kritika – pa ni bez opravdanih. Kao primjer je naveo pristup administracije Donalda Trumpa, koja je pokušala ograničiti ovlasti Visokog predstavnika, što smatra zanimljivim presedanom. Istodobno, dodao je, Europska unija zagovara promjene, ali u potpuno drugačijem, po njegovu mišljenju problematičnom smjeru.

Upozorio je kako svatko tko zagovara napuštanje Daytona mora najprije odgovoriti na ključno pitanje: koja je alternativa? Ili, kako je formulirao, tko zaista radi na očuvanju mira, a tko svojim djelovanjem potpiruje napetosti? Tko pokušava uravnotežiti interese naroda u BiH, a tko se svrstava jednostrano na jednu stranu?

Europski sud u službi muslimanskih Bošnjaka

- Europski sud za ljudska prava, koji je Bosni i Hercegovini želio nametnuti jednako biračko pravo, dolijeva ulje na vatru, jer jednako pravo glasa ne bi iz ničega stvorilo jedinstveni državni narod, nego bi dovelo do etničkog glasovanja i time do dominacije najveće etničke skupine, muslimanskih Bošnjaka, rekao je Wolf.

Kritika djelovanja CDU-a

Wolf je ustvrdio kako ni demokršćanska Unija, unatoč svom navodnom političkom profilu, u ovom pitanju ne zauzima ništa uravnoteženiji stav od zeleno-lijevog spektra. Podsjetio je kako je Michael Brand, danas državni tajnik, prošle godine u intervjuu za sarajevske novine oštro kritizirao Daytonski sporazum, nazvavši ga nepravednim, čak nepodnošljivim, te optuživši ga kako krši europske i zapadne vrijednosti, kao i temelja demokracije i vladavine prava.

Dr. Wolf je dodao kako Brand takvim izjavama pokazuje kako nije razumio ništa — ni iz povijesti, ni iz složenosti suživota različitih naroda u jednoj višeetničkoj državi.

Srbi i Hrvati u BiH ne žele postati manjina u vlastitoj zemlji

"Srbi i Hrvati u Bosni i Hercegovini ne žele postati manjina u vlastitoj zemlji. Ne žele se podvrgnuti muslimanskoj vlasti koja bi odlučivala o njihovom životu i budućnosti, kao što je bilo u vrijeme Osmanlija. To Srbi i Hrvati redovito izražavaju na izborima i referendumima. To treba poštovati", rekao je dr. Wolf.

Dužnosnik AFD-a podsjeća kako je stranka Milorada Dodika pobijedila na predsjedničkim izborima u Republici Srpskoj prije dva tjedna.

- UN i Visoki predstavnik Christian Schmidt; uz sve zasluge koje je imao za Bavarsku i Njemačku, moraju shvatiti kako je njihova strategija propala i kako se Srbi neće pod pritiscima izvana natjerati promijeniti svoju izbornu odluku. Primjer bi trebali potražiti i u SAD-u. Dok je Njemačka uvela zabranu ulaska tada još uvijek izabranom predsjedniku Dodiku, Sjedinjene Države su u međuvremenu odustale od konfrontacije i ukinule sankcije uvedene pod Bidenom. Od potpore Visokom predstavniku prešle su na ograničavanje njegove uloge. To je korak u pravom smjeru, kazao je Wolf.

Vratiti se izvornom Daytonu

On smatra dkako se njemačka politika prema BiH mora vratiti deeskalaciji i izvornim načelima Daytona, bez zauzimanja strane.

- To zahtijeva poštivanje prava naroda na samoodređenje. To također zahtijeva realpolitički uvid u stvarne odnose i u političku stvarnost ove lijepe, ali poviješću izmrcvarene, multietničke zemlje, u kojoj tri naroda imaju različite povijesne narative i svijesti, rekao je Wolf.

Wolf smatra kako olako napadanje Daytona danas u najboljem slučaju pokazuje političku naivnost, a u najgorem potiče novu eskalaciju u regiji. A takav razvoj događaja, poručuje on, nije u interesu ni Njemačke ni Europe prenosi RTV HB.