Ustavni sud se oglasio o državnoj imovini i proizvodnji naoružanja RS-a, Debevcu, šumi…

Ustavni sud je, odlučujući o zahtjevu Denisa Bećirovića, člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Željka Komšića, člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, 11 zastupnika Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i pet izaslanika Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine za ocjenu ustavnosti Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcioniranje javne vlasti, utvrdio da Republika Srpska nema ustavnu nadležnost za reguliranje pravne materije koja je predmet osporenog zakona (pitanja nepokretne državne imovine) jer je to, u skladu s relevantnim odredbama Ustava BiH, u isključivoj nadležnosti Bosne i Hercegovine.

Pročitajte još

Vukoja preuzeo dužnost, Ustavni sud dobio predsjednicu

Naime, Ustavni sud Bosne i Hercegovine je 30. svibnja 2024. godine održao 144. plenarnu sjednicu na kojoj je izabrana predsjednica ovog suda ali i donesene odluke o zahtjevima za ocjenu ustavnosti i apelacijama.

Proizvodnja naoružanja

Ustavni sud je, odlučujući o zahtjevu Suda Bosne i Hercegovine za ocjenu ustavnosti člana 12. Zakona o plaćama i drugim naknadama u sudskim i tužiteljskim institucijama na državnoj razini, utvrdio da je osporena odredba citiranog zakona u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (Europska konvencija).

Pored toga, Ustavni sud je, odlučujući o zahtjevu Kemala Ademovića, predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, za ocjenu ustavnosti Zakona o proizvodnji naoružanja i vojne opreme u Republici Srpskoj, utvrdio da određene odredbe tog zakona nisu u skladu s Ustavom BiH jer Republika Srpska donošenjem tih odredbi spornog zakona nije uvažila odredbe zakona BiH kojima je uspostavljena obveza obavještavanja, dobijanja dozvole i suglasnosti Ministarstva za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose BiH i evidencije u centralnom registru istog ministarstva za sva pravna lica koja se bave proizvodnjom i remontom naoružanja i vojne opreme.

Ustavni sud je usvojio i zahtjev za donošenje privremene mjere u ovom predmetu, u kojem je podnositelj zahtjeva Kemal Ademović, predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, zatražio ocjenu ustavnosti Odluke o promjeni namjene šumskog zemljišta i privremenom korištenju šumskog zemljišta u druge namjene Vlade Federacije Bosne i Hercegovine. Odlukom o privremenoj mjeri Ustavni sud je privremeno stavio van pravne snage osporenu odluku Vlade Federacije BiH do donošenja konačne odluke Ustavnog suda u ovom predmetu.

Debevec i sudac

Ustavni sud je, odlučujući o zahtjevu Kantonalnog suda u Sarajevu za ocjenu ustavnosti člana 147. stav 1. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju Federacije BiH, u dijelu u kojem je propisano ''s prebivalištem u Federaciji ili Distriktu Brčko Bosne i Hercegovine'', i člana 2. stav 3. Pravilnika o naknadi pogrebnih troškova Federacije BiH, utvrdio da osporene odredbe citiranog zakona nisu u skladu s Ustavom BiH i Europskom konvencijom jer se njima ne uspostavlja razuman odnos proporcionalnosti između upotrijebljenih sredstava i cilja koji se želi ostvariti.

Ustavni sud je usvojio i zahtjev za donošenje privremene mjere u ovom predmetu, u kojem je podnositelj zahtjeva (13 zastupnika Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH) podnio zahtjev za rješavanje spora s entitetom Republika Srpska zbog donošenja Odluke o načinu i uvjetima prodaje nekretnina u vlasništvu Republike Srpske koje se nalaze u okviru posebnog područja Jahorina javnim nadmetanjem – licitacijom. Odlukom o privremenoj mjeri privremeno je obustavljena primjena osporene odluke do donošenja konačne odluke Ustavnog suda u ovom predmetu.

U predmetu Ranko Debevec i Osman Mehmedagić Ustavni sud je, između ostalog, djelomično usvojio apelaciju Ranka Debevca budući da je zaključio da je došlo do povrede prvoapelantovog prava na nepristranost suda kao aspekta prava na osobnu slobodu i sigurnost jer se prvoapelantova bojazan o pristranosti suca koji je odlučivao o određivanju pritvora mogla smatrati objektivno opravdanom.