Ustavni sud BiH: Schmidtovi amandmani doneseni u izbornoj noći su diskriminirajući

Ustavni sud Bosne i Hercegovine donio je odluku u predmetu "Albin Zuhrić i drugi" da amandmani na Ustav FBiH i Izborni zakon BiH, koje je 2. listopada 2022. donio visoki predstavnik Christian Schmidt, diskriminiraju Ostale jer im je onemogućeno predlaganje kandidata za (pot)predsjednika Federacije BiH. Ustavni sud zaključio je da time dolazi do kršenja prava na nediskriminaciju iz članka 1. Protokola broj 12 uz Europsku konvenciju, prenosi Istraga.ba.

Ostalima onemogućeno kandidiranje

"Budući da je u postupku kandidiranja predsjednika i dopredsjednika Federacije BiH konačnim rješenjima Suda Bosne i Hercegovine, donesenima na temelju odredbi članka IV.B.2 Ustava FBiH i članaka 9.13-9.15. Izbornog zakona, prvoapelantima kao delegatima u Domu naroda FBiH onemogućeno predlaganje kandidata za predsjednika i dopredsjednike Federacije BiH iz reda ‘Ostalih’, a drugoapelantu kao pripadniku skupine Ostalih onemogućeno da bude kandidat za predsjednika i dopredsjednike Federacije BiH", navodi se u odluci Suda donesenoj 23. siječnja ove godine.

Diskriminatorna odredba

Članak Ustava FBiH o kojem je riječ odnosi se na izbor (pot)predsjednika FBiH, odnosno predlaganje kandidata u svakom etničkom klubu Doma naroda FBiH. Ustavom FBiH omogućeno je da Srbi, Hrvati i Bošnjaci predlažu (pot)predsjednika FBiH, dok Ostali, koji također imaju delegate u Domu naroda, nemaju to pravo. Ostali nemaju vlastiti Klub unutar Doma naroda, sudjeluju u radu i glasanju, ali ne mogu imati predsjednika ili potpredsjednika FBiH.

Odredba kojom se definira izbor (pot)predsjednika FBiH u Izbornom zakonu BiH, a koja prati Ustav FBiH u spomenutom dijelu, također je proglašena diskriminatornom.

Nije bilo reakcije visokog predstavnika.