SDA će potpisati Sporazum s HDZ-om i SDP-om o formiranju Vlade HNŽ

SDA će potpisati Sporazum sa HDZ BiH i SDP o formiranju Vlade HNŽ, priopćeno je večeras nakon održane sjednice Izvršnog odbora Županijske organizacije SDA HNŽ.

''Uvažavajući dosadašnji tok pregovora, trenutne političke okolnosti te svjesni političke obveze i odgovornosti, Izvršni odbor Županijske organizacije SDA HNŽ na sjednici održanoj u Mostaru donio je odluku da potpiše Sporazum sa HDZ BiH i SDP o formiranju Vlade HNŽ'', priopćeno je iz SDA.

Isključivo u interesu građana

Ovakva odluka, navode, donesena je nakon više faza razgovora s onim političkim subjektima koji su na osnovu izbornih rezultata dobili legitimitet da formiraju vlast u ovoj županiji.

''Izvršni odbor Županijske organizacije SDA HNŽ odluku je donio isključivo u interesu svih građana ove županije smatrajući da su iscrpljene sve političke mogućnosti u daljim razgovorima, i da ova županija treba dobiti novu vladu. Izvršni odbor Županijske organizacije SDA HNŽ cijenjeći dosadašnji partnerski odnos sa NES – regija Hercegovina, smatra da se suradnja ova dva politička subjekta treba dalje nastaviti'', navode.

U tom pravcu SDA HNŽ  navodi da je formirao tim koji će raditi na unaprijeđenju suradnje na rauzini županija, gradova i općina za razvijanje partnerstva političkog i operativnog djelovanja SDA i NES-a na području HNŽ.

Pročitajte još

Sitarski: Prijevremeni izbori jedino su rješenje za HNŽ

Najave završetka pregovora

Podsjetimo, po tko zna koji put, početkom ovog tjedna najavljeno je kako će priča o formiranju nove Vlade biti završena u sljedećih desetak dana.

Uoči početka posljednje sjednice Skupštine HNŽ-a Arman Zalihić iz SDP-a BiH i Tomislav Martinović iz HDZ-a BiH kazali su novinarima kako su te dvije stranke odradile svoj dio posla, te da se čekalo na SDA.

''Iskreno se nadam da ćemo idućeg tjedna tu priču završiti jer ovo stvarno više nema smisla. Imaju svojih unutarnjih problema i poteškoća vezano za ovaj koalicijski sporazum, očekujemo od njih da tu priče završi i da svi skupa napokon formiramo Vladu HNŽ-a – izjavio Tomislav Martinović (HDZ BiH), zamjenik predsjedavajućeg Skupštine HNŽ-a.

Arman Zalihić, skupštinski zastupnik SDP-a BiH, ima sličan stav. - Imamo gotov program i sporazum. S naše strane je ispoštovano, sa strane HDZ-a je ispoštovano i čekamo trećeg partnera da donese svoju odluku i da to privedemo kraju – poručio je Zalihić.

Uoči Skupštine i Džafer Alić iz SDA, rekao je da se u pregovorima došlo do samog kraja, osjetila se potreba završetka i dodatnog definiranja tog dogovora.

''Smatram da je tu došla priča do kraja i da ćemo kroz idućih deset dana to završiti. Treba nam još malo vremena, vjerujem da ćemo ovo što je zakočilo proces riješiti u idućih par dan'' izjavio je Alić.

Alić je tada rekao da na situaciju u HNŽ-u utječu komplicirani odnosi na drugim razinama vlasti.

Podjela

Hercegovačko-neretvanska i Hercegbosanska županija posljednje su dvije županije u kojima nisu formirane nove vlade nakon prošlogodišnjih izbora.

Podsjećamo, vlast bi u županiji, koja nije formirana nakon proteklih izbora, trebali dijeliti HDZ BiH, koji daje premijerku, te SDA i SDP.

Raspodjela ministarstava trebala bi biti slična dosadašnjoj iako se govorilo kako postoje nesuglasice oko raspodjele između SDA i SDP-a BiH te da je to glavni razlog otezanja.

HDZ-u BiH, uz mjesto premijerke, pripalo bi pet ministarstava, SDA-u četiri a da bi SDP BiH bi dobio dva. HDZ će zadržati ministarstva koja je i do sada imao pa bi upravljao resorima poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, prometa, zdravstva i braniteljima, SDA bi upravljala graditeljstvom, pravdom, financijama i obrazovanjem, a SDP gospodarstvom te trgovinom, turizmom i okolišem.

Za formiranje izvršne vlasti u HNŽ-u potrebna je dvotrećinska većina. HDZ BiH u županijskoj skupštini ima najviše zastupnika, 11, slijedi SDA sa sedam, HDZ 1990 i SDP imaju po tri, HRS i DF po dva, a NES i NIP po jednog zastupnika.

Dok se u početku pokušavalo iznaći formulu u kojoj bi vlast bila formirana bez SDA, navodno je konačne dogovore oduljilo čekanje raspleta unutar same stranke koja je održala unutar stranačke izbore na kojima su članovi stranke mogli birati samo Bakira Izetbegovića za predsjednika. 

Optimizam i rokovi

HDZ BiH, kao stranka pobjednica u ovoj županiji rijetko se oglašavala po ovom pitanju, a povremeno se znao izraziti predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović, koji je kao i obično u izjavama optimističan, dajući nove rokove.

Čović je izjavio ranije kako se do sada nije uključivao u formrianje Vlasti u HNŽ-u ali sve su prilike da bi mogao.

"Dosad se nisam uključivao, ali sve su prilike da hoću. Teško je kad imate dva partnera koji se počinju nadmudrivati. Događa se slično kao na razini Federacije. Nadmudrivanje između dva bloka ne donosi nikome dobro", kazao je Čović u lipnju.

Prijetnje smrću zbog vlasti

HDZ 1990 i HRS kazali su ranije ne bi podržali vlast  s SDA. Formiranje vlasti u HNŽ-u otvorilo je 'vruću ljetnu političku sezonu', koja se tek sada ohladila. U lipnju je izašlo i na ulicame Mostara te je postavljen transparent s porukom za SDP, a Ismetu Luliću čelniku Hercegovačko-neretvanskog SDP-a tada se prijetlio i smrću putem društvenih mreža i na druge načine. 

Pročitajte još

Prijetnje smrću udaljile SDA od vlasti u HNŽ

Sve je prijavljeno policiji i nadležnim organima, a SDP je tražio da se otkriju nalogodavci, te da se zaštiti sigurnost ljudi kojima ''emisari i botovi Stranke demokratske akcije ugrožavaju život''. Do sada javnosti nisu poznati rezultati ove istrage.

Intervencija

U javnosti se ranije pojavila informacija i da bi Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt mogao intervenirati. U intervjuu za Glas Amerike (VOA) komentirao je neuspostavu vlasti u Hercegovačko-neretvanskoj županiji, poručivši da će reagirati ako bude morao.

Visoki predstavnik je tu da regulira svako nepostojanje ili nemogućnost da se formira određena većina, kaže.

''To znači da je mnogo zadataka koje ljudi u tom kantonu trebaju obaviti. Ako osjetim da se samo primjenjuje taktika, a da se ne slijede ideje i razmišljanja pri kojima su kanton ili država na prvom mjestu, mogu dogoditi određene političke odluke'', rekao je Schmidt.