Što sve donosi plan za uspostavljanje regionalnog tržišta

Sudeći po Akcijskom planu za uspostavljanje regionalnog tržišta, već iduće godine na granicama BiH, Srbije, Crne Gore, Albanije, Sjeverne Makedonije i Kosova trebalo bi da budu uspostavljeni "zeleni koridori" koji će u početku kvarljivoj robi kao što su voće, povrće, meso i prerađevine omogućiti brži prolazak granice i carinjenje robe u bilo koje doba dana ili noći sedam dana tjedno.

Također, šest zemalja regije zapadnog Balkana trebalo bi da dogovori i granične prijelaze na kojima će znatno biti smanjene procedure te u periodu od 2021. do 2022. uredi sustav koji će građanima svih zemalja omogućiti da u druge zemlje putuju samo s osobnom iskaznicom.

Priznavanje diploma, platni sustav

Od 2022. godine trebao bi biti uspostavljen i sustav koji će u početku omogućiti priznavanje diploma za medicinske sestre, doktore, stomatologe, farmaceute, arhitekte i veterinarske kirurge, a kasnije i sve ostale diplome.

Između 2022. i 2024. godine trebalo bi da bude uspostavljen regulatorni okvir za jedinstven platni sustav, a 2023. godine trebalo bi da budu uspostavljena suradnja tijela koja se bave javnim nabavkama te da se uspostavi sistem koji će omogućiti da se certifikati, uključujući i one veterinarske, priznaju u svim zemljama kao i na granicama.

"Sve je moguće, ali najviše će ovisiti od carina, koje su još u nekom starom sistemu i ne pristaju na promjene. Ranije je isto bilo pokušaja, ali uvijek oni usporavaju i nešto za što im treba deset dana da urade i da se prilagode traže rok od godinu dana. Kod njih, što zbog korupcije, što zbog drugih stvari, nema spremnosti da se ubrzaju procedure", rekao je Nemanja Vasić, potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine.

Realni rokovi

On naglašava da su rokovi koji su postavljeni akcijskim planom dosta realni jer je iza tih rokova na određeni način stala Europska unija, koja će vjerojatno inzistirati na tome, a s druge strane i sve politike u svim zemljama su za to da se uspostavi jedinstveno tržište.

Prema Akcijskom planu, 2024. godine u regiji bi trebalo da bude jedinstveno tržište, a te godine zemlje bi trebalo da dođu do toga da 95 posto domaćinstava u svim zemljama ima širokopojasni internet, a do kraja 2023. godine da se 5G mrežom pokriju glavni industrijski gradovi u Srbiji, Crnoj Gori, Albaniji, Kosovu, Bosni i Hercegovini i Sjevernoj Makedoniji.

Ukidanje radnih dozvola za unutarkompanijske transfere, prenosivost socijalnih prava, mobilnost studenata, istraživača i profesora te razvoj zajedničkih paketa turističke ponude i njeno reklamiranje samo su dio onoga što je navedeno u Akcijskom planu. Ipak, kako naglašavaju u Vanjskotrgovinskoj komori BiH, Bosna i Hercegovina svoju šansu treba da traži u poljoprivredi, koja je i najrazvijenija u BiH poslije Srbije.

Prepreke e-trgovine

"Da bi se integrirao zapadni Balkan u paneuropski digitalni prostor, regija mora ukloniti prepreke e-trgovini i uvesti međusobno priznavanje elektronskih potpisa širom zapadnog Balkana te nadograditi digitalnu infrastrukturu", navodi se, između ostalog, u Akcijskom planu koji je nedavno usvojen na samitu u Sofiji.

Dušanka Majkić (SNSD), delegat u Domu naroda  BiH, za "Nezavisne"  ističe  da svatko tko pretendira da ide k EU, a pri tome zanemaruje regionalne integracije, ne čini dobro ni sebi ni drugima.

"Istina je da je BiH na različite načine pokušavala da opstruira 'mali Schengen' smatrajući da time EU hoće da se riješi zemalja koje ionako nema namjeru uskoro primiti u svoje društvo. Ali i BiH mora pokazati dobru volju, da je dostojan partner da bude u društvu velikih, ali pritom mora pokazati da prvenstveno želi da riješi odnose na regionalnom nivou. Onaj tko to nije u stanju riješiti na regionalnom nivou, ne može imati nikakve aspiracije prema EU", kaže Majkićeva i dodaje da, ako Bruxellesl bude morao BiH voditi za ruke, onda ona pokazuje da joj mjesto nije ni u Bruxellesu, a ni među regionalnim partnerima, gdje bi mogla da popravi svoj ekonomski status.

S druge strane, Dženan Đonlagić, poslanik DF-a u Predstavničkom domu BiH i ekonomski stručnjak, za "Nezavisne" kaže da institucionalno "mali Schengen" ne postoji.

"To je više kolokvijalna jedna inačica koja se počela koristiti u smislu regionalnog povezivanja ekonomija zemalja regije i pripreme za dalji pravac evropskih integracija", kaže Đonlagić i dodaje da to što je bilo u Sofiji nije "mali Schengen", već je to dio Berlinskog procesa koji  je nekada inicirala njemačka kancelarka Angela Merkel u smislu podrške procesu Europskih integracija za zemlje zapadnog Balkana.

EIB već mobilizirao milijardu eura

Europska investicijska banka (EIB) priopćila je da je u okviru svog financijskog paketa vrijednog 1,7 milijardi eura za podršku oporavku zapadnog Balkana od posljedica panedmije već mobilizirala više od milijardu eura.

EIB pozdravlja spremnost lidera zapadnog Balkana da pristupe realizaciji Ekonomsko-investicijskog plana Europske komisije, a u okviru ovog plana prioritet će biti investicije u oblastima infrastrukture, kao i projekti koji omogućavaju zelenu i digitalnu tranziciju regije ka inkluzivnom i održivim modelima ekonomije zasnovanim na znanju.

Werner Hoyer, predsjednik EIB-a, rekao je da je glavni cilj Berlinskog procesa da omogući više investicija u zapadni Balkan, a EIB je spreman da doprinese kroz podršku Ekonomskom investicijskom planu.

"Inicijativa za stvaranje zajedničkog regionalnog tržišta koja je najavljena dobar je primjer kako regija može ubrzati reforme i poboljšati ekonomski ambijent", rekao je Hoyer.