Predsjednik Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća BiH (VSTV), Sanin Bogunić, izjavio je Srni da bi BiH uskoro trebala dobiti tužitelja za vezu s Agencijom EU za suradnju u krivičnom pravosuđu (EUROJUST) što će imati poseban značaj za efikasnije procesuiranje krivičnih djela organiziranog kriminala.
Bogunić je ukazao da će BiH tako dobiti svoju točku operativne, pravne i strateške saradnje u predmetima koji prelaze granice jedne zemlje jer organizirani kriminal ima upravo takav karakter.
Rekao je kako su, nakon dužeg vremena, stvoreni uvjeti i za primjenu Sporazuma između EUROJUST-a i nadležnih organa BiH za pravosudnu suradnju u krivičnim stvarima iz 2024. godine, te da je taj proces u tijeku i da ga vodi Ministarstvo pravde.
Na pitanje je li BiH učinila dovoljno kada je riječ o podizanju optužnica i rješavanju krivičnih djela organiziranog kriminala, Bogunić ukazuje da je važno promatrati širi kontekst, ali i konkretne pokazatelje koje smatra kao "vrlo zadovoljavajuće".
"Od 2021. do 2025. godine tužiteljstva u BiH su riješila ukupno 575 predmeta organiziranog kriminala, uključujući 59 predmeta organiziranog kriminala visoke razine. U istom periodu podignuta je 161 optužnica, od čega 40 u predmetima organiziranog kriminala visoke razine. Ovi podaci ukazuju na kontinuitet rada i stabilan institucionalni odgovor na najteže oblike kriminaliteta. Možemo reći da su vrlo zadovoljavajući", ocijenio je Bogunić.
Rekao je kako je posebno važno naglasiti da određeni broj predmeta u ovom razdoblju proizlazi iz dokaza dobivenih putem dešifriranih komunikacija s platformi kao što su Sky i Anom, što je značajno promijenilo način na koji se vode istrage organiziranog kriminala.
"Ovakvi predmeti su izuzetno složeni, jer podrazumijevaju analizu velike količine digitalnih dokaza, međunarodnu pravnu pomoć i usklađivanje sa standardima zaštite ljudskih prava. Usprkos tim izazovima, tužiteljstvima su uspjela da dio ovih predmeta dovedu do faze optuženja i okončanja postupaka", istaknuo je Bogunić.
Bogunić je naveo da VSTV BiH i tužiteljstva u BiH već duže kontinuirano rade na procesu unaprijeđena suradnja između tužiteljstava i policijskih agencija, kako na razini BiH, tako i na entitetskom i kantonalnom.
"Zajednički istražni timovi, ranije uključivanje tužitelja u istrage i unaprijeđena razmjena informacija doprinijeli su efikasnijem procesuiranju složenih predmeta organiziranog kriminala", kaže Bogunić.
Napominje da je poseban fokus stavljen na stručno usavršavanje tužitelja, naročito u oblastima financijskih istraga, digitalnih dokaza, kriptiranih komunikacija i međunarodne pravne suradnje.
"U okviru tužiteljstava razvija se i specijalizacija tužitelja za predmete korupcije i organiziranog kriminala što omogućava kontinuitet, ujednačenu praksu i kvalitetnije vođenje postupaka", pojasnio je Bogunić.
Kada je riječ o procesuiranju predmeta ratnih zločina, Bogunić navodi da brojni predmeti još nisu riješeni, te da je jedan od problema što se znatan broj optuženih i osuđenih nalazi izvan granica BiH.
"Jedna od prepreka u radu na najsloženijim predmetima kategorije jedan jeste i činjenica da se značajan broj osumnjičenih i optuženih osoba nalaze u susjednim zemljama ili šire, pa će, bez unapređenja regionalne suradnje, proces biti usporen bez obzira na kapacitete unutar BiH", ocijenio je Bogunić.
Na pitanje kakva je suradnja s drugim zemljama kada je riječ o rješavanju i predmeta ratnih zločina, organiziranog kriminala i drugih oblika krivičnih djela, Bogunić je odgovorio da statistički promatrano, zaključno s rujnom 2025. godine 49 posto od ukupnog broja neriješenih predmeta ratnih zločina u svim tužiteljstvima u BiH čine predmeti neriješeni uslijed nedostupnosti osumnjičenog.
"Funkcioniranje mehanizma regionalne suradnje u predmetima ratnih zločina sa procesnom smetnjom nedostupnosti osumnjičenog ili optužene osobe i dalje ne udovoljava pretpostavkama blagovremenog privođenja pravdi svih počinilaca i ne daje rezultate koji su razmjerni broju preostalih predmeta. Predmetna problematika je dvojaka i obuhvaća međunarodnu i domaću dimenziju", naveo je Bogunić.
Na pitanje šta bi trebalo poduzeti da se spriječi da osobe koje su osuđene ili optužene bježeći van granica BiH izbjegavaju pravdu, Bogunić kaže da krivičnoprocesno zakonodavstvo u BiH ne poznaje institut suđenja u odsustvu, odnosno da zakon izričito zabranjuje suđenje bez prisustva optuženog na glavnom pretresu.
"Navedena zakonska rješenja, nažalost, često omogućavaju optuženim licima za razna krivična djela, koja imaju i državljanstva drugih zemalja da bježeći van granica BiH, makar privremeno ne budu dovedeni pred lice pravde, usprkos postojećim sporazumima o izručenju optuženih i osuđenih državljana koje je BiH potpisala sa susjednim zemljama", ocijenio je Bogunić.
Kada se govori o efikasnosti procesuiranja najsloženijih predmeta ratnih zločina, Bogunić ukazuje da je riječ "o složenom procesu koji uključuje suradnju različitih institucija, kako u zemlji tako i na međunarodnoj razini".
Na pitanje koliko nositelja pravosudnih dužnosti nije dostavilo podatke o imovini i da li su pokrenuti postupci protiv njih, Bogunić je odgovorio da na dan 30. decembra 2025. godine, izvještaj nije dostavilo devet aktivnih nositelja pravosudnih dužnosti, od kojih je protiv šest pokrenut disciplinski postupak zbog disciplinskog prekršaja, prema Zakonu o VSTS-u BiH.
On je naveo da to nije učinilo ni 62 obveznika čiji je mandat završen protiv kojih će biti pokrenuti prekršajni postupci pred nadležnim sudovima.
"Priprema pojedinačnih zahtjeva za pokretanje prekršajnih postupaka je u tijeku", dodao je Bogunić.
