Tužiteljstvo pokrenulo proces zbog neizvršenja presude u predmetu Ljubić

''Tužiteljstvo je pokrenulo proces protiv NN osoba da se utvrdi zašto nije provedeno. To se odnosi na predmet Ljubić za koji su mnogi tvrdili da je provedeno'', rekao je čelnik HDZ-a BiH i  zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine na sjednici održanoj u srijedu.

Naveo je kako da imaju "vrlo jasan, pisani stav Ustavnog suda BiH od 17. siječnja, gdje je vrlo precizno objašnjeno da presuda Ljubić nije provedena".

Dopis Tužiteljstva BiH

''Jedan od novih razloga pojavio se i danas (srijeda, op.a.), kad smo imali sjednicu Kolegija, kada smo po točki dnevnog reda imali dopis Tužiteljstva BiH, kojim se traži od Parlamentarne skupštine BiH da se očituje o tome zašto nije provedena presuda Ustavnog suda broj U-23/14. Tužiteljstvo je pokrenulo proces protiv NN osoba da se utvrdi radi čega to nije provedeno. A ta presuda se odnosi upravo na predmet Ljubić, za koji su mnogi tvrdili ovdje da je to davno provedeno'', kazao je Čović.

Portal Dnevnik objavio je pak da je Ustavni sud BiH naveo kako do siječnja 2024. godine nije izvršeno njihovih osam presuda, a od kojih je jedna U-23/14, odnosno presuda po apelaciji Bože Ljubića.

Ustavni sud u dopisu navodi kako je "1. 12. 2016. predan nalog za izvršenje presude po apelaciji Bože Ljubića, Parlamentu BiH".

Tvrdnje iz Komšićeva Ureda

Sam Ljubić nedavno je izjavio kako je iz ''odluke Ustavnog suda jasno  kako je jedino Parlamentarna skupština nadležna provesti odluku Ustavnog suda, a ona to nije učinila što je Ustavni sud u više navrata potvrdio''.

Bila je to reakcija na sastanak visokog predstavnika Christiana Schmidta i člana Predsjedništva BiH Željka Komšćića s kojeg je priopćeno da je ta presuda pravno okončana.

''Govoreći o političkom dijelu izmjena Izbornog zakona predsjedatelj Komšić podsjetio je na stav visokog predstavnika da je presuda Ljubić pravno okončana intervencijom od 2. listopada 2022. godine, s čim se visoki predstavnik složio'', navedeno je u priopćenju Komšićeva Ureda nakon sastanka.

Podsjećamo, presuda u predmetu Ljubić je presuda kojom je Ustavni sud Bosne i Hercegovine 1. prosinca 2016. djelomično prihvatio zahtjev za ocjenu ustavnosti izbornog zakona u vezi s načinom izbora izaslanika  u Dom naroda Federacije Bosne i Hercegovine, a koji je 2014. godine podnio Božo Ljubić, predsjednik Glavnog odbora Hrvatskog narodnog sabora BiH. Parlamentu BiH Ustavni sud BiH je naredio da uskladi odredbe Izbornog zakona s Ustavom.

Izborna noć

Visoki predstavnik je u izbornoj noći nametnuo odluku kojoj je povećao broj zastupnika u federalnom Domu naroda čime se omogućava raspodjela mandata tako da se ispravlja prezastupljenost svakog od tri konstitutivna naroda u nekim županijama o čemu je bilo riječi u presudi Ustavnog suda BiH u slučaju "Ljubić" te u nekim drugim presudama.

''Imali smo disproporcionalnost koja je bila velika. Želio sam da uzmem u obzir presude i uvedem novi aspekt. U postupku izbora predsjednika FBiH su uvedene novine. Zbog toga sam dao rokove s obavezom da se naprave prijedlozi i nominuju kandidati. Ukoliko se ne donese odluka u određenom roku, onda će se taj proces prilagođavati. Želim poštovati odluku birača, preporučujem da se diskusija o presudi 'Ljubić' završi. Za mene je slučaj 'Ljubić' pravno gledano okončan'', rekao je nakon izbora 2022. godine Schmidt.

No, da presuda nije provedena rekao je i bivši predsjednik Ustavnog suda Mato Tadić ali i ministar pravde Davor Bunoza koji kaže da ''u istoj točki Ustavni sud zapravo postavlja načelo konstitutivnosti u Federaciji BiH, a u kontekstu Doma naroda može biti ostvareno samo ako je popunjavanje Doma naroda učinjeno na jasno preciziranim kriterijima koji trebaju dovesti do što potpunijeg predstavljanja svakog od tri konstitutivna naroda u Federaciji BiH''.

''Dakle ovo je ključna stvar koja se mora ostvariti da bi se uopće govorilo da je odluka u predmetu Ljubić provedena'', rekao je Bunoza.