Sjedinjene Američke Države mogle bi iz pragmatičnih razloga prioritetno pristupiti rješavanju krize u Bosni i Hercegovini jer žele stabilizirati situaciju u Europi kako bi se mogle posvetiti svom glavnom geopolitičkom suparniku – Kini. To stoji u najnovijoj analizi lihtenštajnskog instituta GIS, poznatog po makroekonomskim i geopolitičkim studijama, pišu Nezavisne.
Prema autorima, američki predsjednik Donald Trump želi se u regiji predstaviti kao mirotvorac u sklopu šire ambicije da dobije priznanje za posredovanje u rješavanju sukoba, što dodatno motivira američku administraciju da se snažnije fokusira na zapadni Balkan.
Rusija, naglašavaju, nastoji spriječiti ulazak zemalja regije u NATO i EU, ali je zbog rata u Ukrajini ograničena u svojim mogućnostima. Kina pak promiče svoje gospodarske interese, no zbog prenapregnutih resursa možda neće inzistirati na provođenju svojih politika u regiji. Kada je riječ o Turskoj, ocjenjuju da Washington i Ankara imaju zajedničke pragmatične interese te da bi mogli surađivati.
Što se tiče Europske unije, autori navode da su Sjedinjene Države spremne na koordinaciju, ali da ne žele gurati proširenje EU i benefite koje Bruxelles vidi kao prioritet. Studija ističe da je američko-europska koordinacija u sigurnosnoj sferi već očita, uz primjere angažmana Donalda Trumpa kod mađarskog premijera Viktora Orbána i slovačkog premijera Roberta Fica.
"U Washingtonu raste svijest da učinkovito okretanje prema Aziji zahtijeva stabilniju i sigurniju Europu. SAD ne mogu zaštititi svoje vitalne interese ako Kina i Rusija uspostave širu sferu utjecaja u Zapadnoj Europi. Veća stabilnost na zapadnom Balkanu uklonila bi potencijalno žarište iza istočnog krila NATO-a", naglašavaju autori.
Kada je riječ o BiH, procjenjuju da bi SAD mogle raditi na konstruktivnom uključivanju Srbije i Hrvatske u svaki budući proces. "Jasno je da bi svaka američka inicijativa trebala imati podršku obje zemlje, a koristi bi donijela i potpora Njemačke", navodi se u studiji.
Analiza naglašava i kritički stav prema dosadašnjem djelovanju OHR-a, koje naziva "katastrofalnim neuspjehom", dok se američkom State Departmentu zamjera financiranje niza nevladinih programa u regiji. Autori smatraju da će Trumpova administracija težiti ukidanju OHR-a i davanju potpore konceptu triju ravnopravnih suverenih entiteta u BiH.
"Koliko daleko bi se moglo ići s tim pristupom ovisit će o odgovoru OEBS-a i EU, koje podupiru agendu izgradnje države u BiH", piše u analizi, u kojoj se može iščitati naklonost hrvatskom prijedlogu rješavanja krize kroz ideju trećeg entiteta, iako se istodobno priznaje da bez potpore Bruxellesa i OEBS-a takav model nema realne šanse.
