Treba biti velikodušan prema Hrvatima

''Treći entitet nešto je potpuno nerealno. To je povremeno vruća tema za medije i često se za tim poseže u predizbornim kampanjama, ali jedini konkretan rezultat takvih aktivnosti povećane su tenzije. Takve sveobuhvatne promjene zahtijevale bi suglasnost predstavnika sva tri konstitutivna naroda. Jednostavno ne vidim da bi do toga moglo doći'', rekao je u intervjuu za Večernji list Valentin Inzko, visoki predstavnik u BiH.

Kaže kako u međunarodnoj zajednici nema razumijevanja za takav potez.

Odnos prema Hrvatima

''Međutim, uvijek sam smatrao da ljudi trebaju biti izuzetno velikodušni jedni prema dugima. Tu mislim i na odnos prema Hrvatima. Ali i na odnos Hrvata prema Srbima, na primjer, u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, gdje Srbi ne postoje u Ustavu, usprkos odluci Ustavnog suda koja je donesena prije sad već 10 godina'', rekao je Inzko.

Kad je u pitanju Mostar i pokušaj dogovora oko izmjena Izbornog zakona rekao je kako su za zastoj krivi političari koju su 'godinama ostajali na svojim zakovanim pozicijama bez nekog značajnog angažmana'.

''Ja sam se prije angažirao na tom pitanju, kao i međunarodna zajednica. U 2012. i 2013. godini poduzimani su veliki posrednički napori koje je u to vrijeme vodio moj prvi zamjenik, veleposlanik Roderick Moore. Održano je više od 100 sastanaka s raznim političkim strankama. Rezultat tih napora bio je solidan okvir za završetak posla. A zašto je posao ostao nedovršen? Zato što su domaći politički akteri godinama ostajali na svojim zakovanim pozicijama bez nekog značajnog angažmana. Međutim, zadovoljan sam što vidim da se u posljednje vrijeme u Mostaru održavaju sastanci lokalnih stranačkih odbora i čini se da bi mogli biti blizu postizanju dogovora o određenim pitanjima. Ja bih ih ohrabrio da se i dalje trude i u konačnici dođu do rješenja koje će omogućiti građanima Mostara da prvi put u 10 godina iskoriste svoje biračko pravo'', rekao je Inzko.

Rješenja u posljednjem trenutku

Između ostalog, istaknuo je kako političke stranke u BiH moraju naći rješenje za izborne reforme koje osiguravaju nesmetanu provedbu izbornih rezultata u skladu s odlukom Ustavnog suda BiH.

''Još uvijek nisu iscrpljene sve opcije. Ako postoji iskrena politička volja i ako je političarima stalo do te zemlje i njenih građana, kao što tvrde, onda još ima vremena. Već smo ranije vidjeli da je BiH zemlja u kojoj se rješenja često nalaze u posljednjem trenutku'', rekao je.

Iznko je naveo kako ''glavna politička stranka u jednom entitetu stalno osporava državu BiH, njene institucije i nadležnosti'' te da se to proširilo i na Federaciju BiH u kojoj se ''jedna politička stranka jako trudi dovesti u pitanje trenutačne aranžmane u FBiH''.

''Drugim riječima, neki političari u BiH dovode u pitanje ustavni ustroj BiH, što uzrokuje ozbiljnu krizu funkcionalnosti i političku krizu u zemlji. Međutim, ima i pozitivnih postignuća. BiH je u rujnu potpisala Ugovor o transportnoj zajednici s EU. U prosincu je parlament BiH usvojio paket o trošarinama na gorivo, što će otvoriti vrata budućim infrastrukturnim projektima. Upitnik Europske komisije je ispunjen. Nije sve crno. Nitko ne kaže da su reforme lake i bezbolne, ali moraju se učiniti. Prije nekoliko godina jednoglasno je usvojena Istanbulska konvencija bez ikakvih problema'', rekao je.

Mandat protiv volje

Naveo je kako se političari trebaju fokusirati ''na reforme koje donose konkretne prednosti, kao što su nova radna mjesta, bolje zdravstveno osiguranje i javne usluge, bolje ceste, obrazovanje...''

''Nije to nikakav revolucionarni recept, ali funkcionira. Dobri ljudi ove zemlje žele te rezultate. Na žalost, izgleda da je puno lakše koristiti taktiku zastrašivanja, kao što je priča o odcjepljenju ili o mogućim ratnim scenarijima nego odraditi teške poslove tako da BiH postane privlačnija za investitore. Priča o odcjepljenju naravno produljuje moj mandat, ali protiv moje volje'', rekao je.