Traže preustroj BiH, brisanje entiteta, odluke bez konstitutivnosti...

Predstavnici organizacija civilnog društva i akademske zajednice u Bosni i Hercegovini, kao Vijeće za provedbu Deklaracije o ustavnim reformama BiH, objavili su kako su ''u okviru europskog i NATO puta Bosne i Hercegovine, a posebno u aktualnim geostrateškim i geopolitičkim odnosima u svijetu'' pristupili usuglašavanju stavova koji će se prezentirati predstavnicima vlasti na razini BiH, OHR-u, Delegaciji EU i veleposlanicima Vijeća za provedbu mira (PIC).

Zahtjevi i smjernice

Navode kako su ''zahtjevi i smjernice utemeljeni na vladavini prava i obvezama BiH u procesu priključivanja Europskoj uniji, presudama Europskog suda za ljudska prava, sudova UN (Međunarodni sud pravde i ICTY), mišljenjima Venecijanske komisije, Rezoluciji Skupštine Vijeća Europe 1513, odlukama Ustavnog suda i Suda BiH, Zakonu o obrani BiH''.

''Svi zahtjevi i stavovi usuglašeni su s međunarodno-pravnim obvezama BiHe, pravosnažnim presudama sudova u BiH i deklarativnim izjavama predstavnika vladajućih stranaka u institucijama BiH u kontekstu otvaranja pregovora BiH sa EU, saopćeno je iz Vijeća za provedbu Deklaracije o ustavnim i drugim reformama BiH na putu u EU i NATO'', navedeno je.

Iz Vijeća napominju kako cjelokupno postdaytonsko razdoblje pokazuje da se država BiH s postojećim ustavnim rješenjem ne može izgraditi kao stabilna i funkcionalna država, kao država punih ljudskih prava i sloboda na cijelom njenom teritoriju,

Ustavne promjene

Istovremeno ističu kako su Bosni i Hercegovini neophodne korjenite ustavne promjene, uključujući unutarnje administrativno preuređenje.

''Neophodnost administrativnog preuređenja BiH potvrđuje Rezolucija Skupštine Vijeća Europe 1513 iz 2006. godine, koja je utemeljena na Mišljenju Venecijanske komisije, u kojoj stoji:"20. Kao drugi korak, Skupština poziva vlasti BiH da, najkasnije do listopada 2010. godine, izrade i usvoje novi ustav, da bi: 20.1. mehanizam etničke zastupljenosti zamijenili zastupljenošću po građanskom principu, prvenstveno tako što će se ukinuti ustavna diskriminacija 'ostalih'''.

Istovremeno, vlasti BiH se pozivaju: "20.2. da pronađu efikasne i racionalne procedure za donošenje odluka, koje se neće žrtvovati principu uključivanja predstavnika svakog konstitutivnog naroda u svaku odluku: 20.3. revidiraju teritorijalnu organizaciju države i njenu podjelu na entitete, kantone i općine, te preraspodijele nadležnosti između države i nižih razina, s ciljem povećanja efikasnosti i održivosti: 20.4. razmotre kako da integriraju Distrikt Brčko".

Referendum

''Potvrda neophodnosti promjene Ustava BiH nalazi se u -Referendumu građana BiH od 29.02. i 01.03.1992. godine; Presudama Europskog suda za ljudska prava; Presuda Međunarodnog suda pravde BiH u procesu BiH vs Srbija (ne sprečavanje genocida); Presudama ICTY – udruženi zločinački poduhvat – (Prlić i ostali) i Simatović; Odluke Ustavnog suda BiH (jednakopravnost naroda, državna imovina i dr.); Nedefiniranim 'vitalnim interesima naroda', koji se u Parlamentarnoj skupštini BiH stranački zloupotrebljavaju; uvjetima o pristupanju BiH u EU i NATO; Zakonu o odbrani BIH (član 84.); Potrebe izgradnje BiH kao demokratske države, države punih ljudskih prava i sloboda'',  navodi se u priopćenju.

Kako je navedeno, susretu su prisustvovali Vladimir Andrle (La Benevolencija), Rajko Živković (Srpsko građansko vijeće), Emir Zlatar (Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca), Ivo Komšić (Hrvatsko narodno vijeće), Miro Lazović (Forum parlamentaraca BiH 1990), Lidija Linceder Cvijetić (Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine) i Jakob Finci (apelant pred Europskim sudom za ljudska prava).