Totalni zastoj: Vlast ove godine napravila veliko ništa

Centri civilnih inicijativa (CCI) danas su predstavljajući izvještaj monitoringa rada Parlamentarne skupštine BiH i Vijeća ministara BiH u prvih devet mjeseci ove godine, ocijenili da je u 2017. došlo do zastoja gotovo svih pozitivnih trendova.

''Odnosi su poremećeni i u Predsjedništvu zemlje i u državnom parlamentu, pa i u Vijeću ministara, a vladajuća koalicija, praktično, više i ne postoji'', kazala je koordinatorica za medije CCI-a Ana Lučić.

Nije usvojen niti jedan novi zakon

Predstavljajući rezultate monitoringa rada državnog parlamenta, monitoring konzultant CCI-a Ivica Ćavar je iznio podatak da su za prvih devet mjeseci 2017. na razini PSBiH, u oba doma, usvojena svega četiri zakona, ''što je najlošiji rezultat na planu zakonodavnih aktivnosti u posljednja tri mandata PSBiH''.

Ćavar ističe da su sva četiri usvojena zakona tek izmjene i dopune postojećih akata, "što znači da nije usvojen niti jedan novi zakon".

Po njegovim riječima, zbog izuzetno malog broja usvojenih zakona u promatranom razdoblju posebno je do izražaja došao problem nepovoljnog odnosa usvojenih i odbijenih zakona.

''Usvojena su četiri, a odbijeno 11 zakona, ili skoro tri puta više od broja usvojenih, što ostvareni rezultat, i po tom parametru, čini najlošijim u posljednjih 11 godina'', smatra Ćavar.

Napomenuo da nije bilo spremnosti unutar Zastupničkog doma PSBiH za nastavak aktivnosti na stvaranju pretpostavki za izradu zakona o ispitivanju porijekla imovine dužnosnika u institucijama BiH. Podsjetio je da još nije kreiran i usvojen ''Program integriranja BiH u EU''.

Manjinska vlada

''Nakon usvajanja Mehanizma koordinacije europskih integracija BiH tijekom 2016., ispunjena je ključna pretpostavka za konačno usvajanje ovog programa, koji predstavlja strateški, odnosno planski dokument za pristupanje BiH Europskoj uniji, koji bi trebao dati pregled svih obveza BiH, dinamiku njihove realizacije, plan ispunjenja kriterija za članstvo BiH u EU, plan usklađivanja domaćeg sa zakonodavstvom EU, kao i procjenu troškova realizacije tog programa'', navodi Ćavar.

Ocijenio je da je i dalje jedna od najpozitivnijih strana rada državnog parlamenta, visoka aktivnost zastupnika i izaslanika u predlaganju zakonskih rješenja.

Od 44 zakona, koji su se u prvih devet mjeseci 2017. nalazili u parlamentarnoj proceduri, 21 je predložen od zastupnika i izaslanika PSBiH. No, samo jedan od njih je i usvojen.

Koordinatorica za medije CCI-a Ana Lučić je kazala da Vijeće ministara BiH, faktički, kraj godine dočekuje u ''statusu manjinske vlade, odnosno bez parlamentarne većine koja pruža podršku njegovom radu''.

''Dočekuje ga i s nedovršenim poslom oko odgovora na Upitnik Europske komisije'', dodala je.

Jedan zakon u Vijeću ministara

Monitoring konzultant CCI-a Ivica Ćavar je, prezentirajući rezultate monitoringa rada Vijeća ministara BiH, kazao da, iako je u prvih devet mjeseci 2017. došlo do značajnog pada u broju održanih sjednica, produktivnost ove institucije je tek neznatno manja od prošlogodišnjeg rezultata.

''U prvih devet mjeseci 2017. razmotreno je 1.087 mjera, što je za svega 30-ak mjera manje od broja razmotrenih u prvih devet mjeseci prošle godine. Najveći problem u radu Vijeća ministara u prvih devet mjeseci 2017. je u niskoj realizaciji najznačajnijih mjera, s jedne strane, te njihovoj slaboj 'prohodnosti' u parlamentu BiH s druge strane'', ocijenio je Ćavar.

Dodao je da je za devet mjeseci ove godine utvrđeno svega 12 različitih zakona, pri čemu su četiri od njih, kao dio ''paketa" sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o trošarinama, utvrđivani dva puta.

''Od njih 12, u PSBiH tijekom prvih devet mjeseci ove godine usvojen je svega jedan zakon, a pet zakona je odbijeno'', naveo je Ćavar.

Samo tri strategije

Napomenuo je da je i broj utvrđenih strategija najniži u aktualnom mandatu. Za devet mjeseci utvrđene su tek tri strategije. Istaknuo je da još nema strategija zapošljavanja u BiH, borbe protiv organiziranog kriminala, o suradnji s iseljeništvom, reforme zdravstvenog sustava u BiH, kao i ni okvirnog strateškog dokumenta razvoja energetskog sektora BiH do 2035. godine.

''Nema ni strategije ruralnog razvoja, čije će neusvajanje do kraja prosinca uzrokovati gubitak novca iz predpristupnih fondova za bh. poljoprivrednike'', naveo je Ćavar.

Napomenuo je da je među nerealiziranim zakonima i zakon o vanjskim poslovima, dodajući da je BiH jedina zemlja u regiji koja nema taj zakon.

Izborni zakon i izvanredni izbori

Na kraju predstavljanja izvještaja je istaknuto da CCI insistira da je promjenu Izbornog zakona, osim u pravcu zadovoljavanja presude Europskog suda za ljudska prava, potrebno voditi u pravcu stvaranja mehanizama za otklanjanje blokada sustava i normalno funkcioniranje političkog života, u skladu sa standardima razvijenih demokratskih društava. To podrazumijeva, prije svega, uvođenje mogućnosti raspisivanja izvanrednih izbora.

''Nedopustivo je da institucije države budu zarobljene stranačkim sukobima, a građani taoci i žrtve svega toga, bez mogućnosti razrješenja te situacije, na normalan, demokratski, legalan način'', navode iz CCI-a.