Tko je bio Blaž Kraljević? Mogao bi dobiti ulicu u Mostaru, Ljubuškom i Sarajevu

Hrvatska Stranka Prava BiH uputila je prijedlog da se generalu HOS-a Blažu Kraljeviću dodjeli ulica u njegovom rodnom Ljubuškom, Mostaru i Sarajevu.

HSP BiH smatra da je general Blaž Kraljević najljepša, najpravednija ali i najtragičnija priča proteklog Domovinskog rata.

"Tisuće života bi bilo sačuvano"

"Povijest je pokazala da je pobijedila vizija Blaža Kraljevića ne bi bilo besmislenog rata između Hrvata i Bošnjaka, ne bi bilo stotine ubijenih s obje strane, ne bi bilo genocida u Srebrenici niti Republike Srpske, entiteta nastalog na zločinu i etničkom čišćenju. Da je tadašnja politika imala mudrosti slijediti njegov put, tisuće života bi bilo sačuvano, a Bosna i Hercegovina bi danas bila pravedna, sigurna i bolja zemlja za sve njene narode", istaknuli su iz HSP BiH.

Naveli su kako je "njegova vizija danas potrebnija nego ikad" te iz tog razloga predlažu da on dobije svoju ulicu u Ljubuškom, Mostaru i Sarajevu.

"U Mostaru, gradu koji je središte Hercegovine, u kojem gotovo podjednako živi Hrvata i Bošnjaka i u kojem je Blaž Kraljević ostavio svoj život. Dodjela ulice u Mostaru bila bi trajni podsjetnik na ideju zajedništva i suradnje Hrvata i Bošnjaka u koju je vjerovao naš Blaž i za koju se borio do posljednjeg daha", poručili su iz HSP BiH.

33. godišnjica stradanja

Tvrde kako bi ulicu osim u rodnom Ljubuškom još trebao dobiti i u Sarajevu "glavnom gradu BiH za koju se borio i u koju je vjerovao".

"Ovakva odluka bila bi više od simboličkog čina, bila bi snažan poticaj izgradnji boljih odnosa u Bosni i Hercegovini, osobito između Hrvata i Bošnjaka te poruka da istinska hrabrost, ljubav prema svojoj zemlji i vizija pomirenja nikad ne smiju biti zaboravljeni. Ime Blaža Kraljevića živjet će vječno u srcima svih onih koji vjeruju u pravednu, slobodnu i neovisnu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih, jednakopravnih naroda i svih onih poštenih ljudi koji vole ovu zemlju i zovu je svojim domom", zaključili su iz HSP BiH.

Podsjetimo, u Kruševu kod Mostara, 10. kolovoza ove godine, obilježena je 33. godišnjica stradanja generala Blaža Kraljevića i osmorice dragovoljaca HOS-a iz njegove pratnje. Za taj zločin nikada nitko nije odgovarao.

Blaž Kraljević poginuo je 9. kolovoza 1992. godine.

Politički emigrant

Kao politički emigrant Blaž Kraljević, koji je rođen kod Ljubuškog 1947. godine, od sredine 60-ih bio je politički aktivan. Tako je, primjerice, trebao sudjelovati u Bugojanskoj grupi 1972. godine, kad je grupa proustaških ekstremista iz emigracije ušla u Jugoslaviju i pokušala dignuti bunu protiv komunističkih vlasti. No, to je završilo potpunim fijaskom, a većina ustanika je likvidirana.

Kraljević će u emigraciji nastaviti djelovati sve do 1990. godine, kada se vraća u Hrvatsku i postaje važnim članom HSP-a.

Sudjelovao je u osnivanju HOS-a u Hercegovini, a uskoro ga Dobroslav Paraga imenuje zapovjednikom Hrvatskih obrambenih snaga za Hercegovinu.

Brzo nakon početka rata došlo je do sukoba između HVO-a i HOS-a u BiH. HVO je tražio da se HOS podredi njima, baš kao što se u Hrvatskoj podredio HV-u. No, Kraljević je to uporno odbijao.

Dobri odnosi s Armijom BiH 

Sredinom 1992. godine incidenti između HOS-a i HVO-a postajat će sve češći, a u isto vrijeme HOS je njegovao dobre odnose s Armijom BiH, prenosi Index.hr. 

U lipnju 1992. godine Kraljević se sastao s načelnikom Glavnog stožera Armije BiH Saferom Halilovićem, a uskoro dobiva čin general-bojnika te ulazi u Glavni stožer Armije BiH.

Početkom kolovoza Mate Boban, čelnik Herceg-Bosne, još jednom je zatražio od Kraljevića da HOS preda pod zapovjedništvo HVO-a, što je ovaj odbio.

Sastanak je dogovorio Vinko Martinović Štela a prisustvovao mu je i Bruno Stojić. Boban je zatražio od Kraljevića da stavi HOS pod zapovjedništvo HVO-a te da razoruža Bošnjake u HOS-u.

Kraljević je odbio jedno i drugo.

Nakon toga se u hotelu "Ero" obratio novinarima najavljujući formiranje zajedničkog zapovjedništva HOS-a, HVO-a i Armije BiH. Potom je zajedno sa svojom pratnjom sjeo u dva automobila i krenuo prema Ljubuškom. 

Pucnjava 

Nakon sastanka, u popodnevnim satima, zaustavila ga je vojna policija kod mjesta Kruševo. Došlo je do pucnjave, poginuli su svi putnici u oba zaustavljena vozila.

Osim Blaža Kraljevića, poginulo je osam pripadnika HOS-a (Gordan Čuljak, Šahdo Delić, Ivan Granić, Rasim Krasniqi, Osman Maksić, Mario Medić, Vinko Primorac i Marko Stjepanović).

Njihova su tijela otkrivena sasvim slučajno, u kombiju u Omišu. Do dana današnjeg nije razjašnjeno zbog čega je došlo do pucnjave, kao ni zbog čega su tijela pronađena stotinjak kilometara dalje.

Dan prije pogibije Kraljević je imao intervju za list Novi danas, u kojem je kazao kako Boban nije prijatelj BiH.

"Mate Boban ima drukčije ideje od HOS-a i mislim da njegova politika nije prijateljska prema Bosni i Hercegovini. Tu se prije svega radi o pitanju njene podjele. Za razliku od HVO-a, mi štitimo sve stanovnike BiH od agresora i pokušavamo igrati pošteno bez zadnjih namjera. Mi želimo samo osloboditi i zaštititi Bosnu od četnika", kazao je tada Kraljević.

Kraljević je pokopan 13. kolovoza.

Do dana današnjeg smrt Blaža Kraljevića i HOS-ovaca obavijena je misterijom, a postoje deseci teorija o tome. Nekoliko istraga koje su pokrenute završilo je u slijepoj ulici.