Novac za održavanje prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske su tu, ali tu su i dva suprotstavljena stava - dok Središnje ozborno povjerenstvo BiH tvrdi da će biti biran nasljednik Milorada Dodika, on poručuje da od toga nema ništa.
Nova epizoda ove poprilično zamršene sapunice emitirana je u utorak - na sjednici Predsjedništva BiH, gdje je preglasana Željka Cvijanović, a prihvaćen amandman predsjedavajućeg Željka Komšića da se osigura novac kako bi građani Srpske izašli na birališta. Međutim, Dodik je nekoliko dana prije toga bio jasan i kategoričan.
"Nijedna škola, dom kulture na prostoru Republike Srpske, neće se moći koristiti za održavanje izbora. Bilo kakvo sudjelovanje ljudi u biračkim odborima povodom tih izbora također. Izmijenit ćemo zakone i donijet ćemo da je to dio krivične odgovornosti za rušenje ustavnog poretka Republike Srpske. Tako ćemo reći ljudima da se drže po strani. Postoji niz stvari koje ćemo činiti u vezi s tim pitanjem. To su legitimni procesi", rekao je Dodik.
On je to u Banja Luci izjavio u nedjelju, a već u ponedjeljak, novi zaplet stiže iz Sarajeva: Vijeće Apelacijskog odjela Suda BiH odbilo je njegovu žalbu protiv odluke SIP BiH od 6. kolovoza o prestanku mandata. Iz SIP-a su još početkom ovog mjeseca pojasnili što to znači u praksi.
"Po pravomoćnosti naše odluke, SIP BiH će donijeti odluku o raspisivanju i održavanju prijevremenih izbora", rekli su iz SIP-a.
Vehid Šehić, bivši član SIP-a, vjeruje, kako kaže, da će pobijediti razum. Zakon je, poručuje, jasan.
"Prema Izbornom zakonu BiH, SIP je dužan raspisati prijevremene izbore, koji moraju biti održani u roku od 90 dana, s tim što u prvih 30 dana ne može biti zakazan datum održavanja, jer SIP mora pripremiti sve, odnosno glasačke listiće i drugi izborni materijal", kazao je Šehić za "Nezavisne novine".
Prema njegovim riječima, ako poštujemo zakon i ako se borimo za ustavni patriotizam, odnosno vladavinu prava, za njega su prijevremeni izbori neupitni.
"Ja želim da vjerujem da će pobijediti razum i da će biti održani ti prijevremeni izbori. Moram da naglasim da mi nemamo minimalan cenzus za izlazak birača da bi izbori bili legalni i legitimni. Teoretski govoreći, može izaći 1.000 ljudi i po Izbornom zakonu bit će proglašeni rezultati izbora na osnovu tog broja glasova. U svakom slučaju, odgovornost je u prvom redu na SIP-u, ali i na ostaloj izbornoj administraciji, pri čemu mislim na gradske i općinska izborna povjerenstva, koja moraju poštovati odluku SIP-a, odnosno Izborni zakon BiH", naglasio je Šehić.
Sudeći prema riječima političke analitičarke iz Banja Luke Tanje Topić, za nju dileme nema.
"Prijevremeni izbori će biti održani, mislim da tu nema dileme, unatoč zapaljivoj retorici i prijetnjama da od njih nema ništa, vrlo je opasno i rizično uvlačiti mnogo ljudi u činjenje krivičnih djela", kaže Topić za "Nezavisne novine".
Prof. dr Drago Vuković, senator Republike Srpske, kaže da postoji nekoliko mogućih scenarija.
"Formalno-pravno izbori će biti raspisani, a hoće li i kako biti održani, to u ovom trenutku nitko ne zna. Ovdje se može analizirati legitimitet onih koji raspisuju izbore. SIP je otuđeno strano tijelo iznad sustava, potpuno u funkciji OHR-a, nešto slično kao Sud i Tužiteljstvo. Tome treba dodati da je SIP politizirana institucija, što je apsurd", kaže Vuković.
Drugi scenarij bi, dodaje, bio da izbori budu održani ako neki politički akteri prihvate da to urade i to može biti nešto slično kao izbori na Kosovu. Dakle, kako je istaknuo, teorijski je moguće da neki kandidat za predsjednika Republike Srpske to postane i ako na njih izađe i samo pet posto birača.
"Postoji mogućnost da se politički akteri u Republici Srpskoj dogovore o bojkotu izbora, što bi bila najbolja varijanta odgovora na sve ove igrarije iz Sarajeva i od Christiana Schmidta. Tu mogućnost najavio je Draško Stanivuković, ali nisam siguran da su ga dobro razumjeli njegovi iz PDP-a, a posebno drugi iz opozicije", ističe Vuković.
Jedna od varijanti je, dodaje, da se izbori u Republici Srpskoj spriječe po svaku cijenu i da institucije u Srpskoj na svim nivoima to onemoguće.
"Ovdje u svim ovim mogućim situacijama ostaje kao nepoznanica stav pravosudnih institucija na nivou BiH i ponašanje ino-faktora, posebno onog institucionalno prisutnog poput OHR-a", rekao je Vuković za "Nezavisne novine".
