Od 'jednogodišnjaka' do rekordera - Svi premijeri HNŽ-a

HNŽ je dobila vlast. Konačno. Novi ministri i premijerka su potvrđeni na sjednici Skupštine  HNŽ-a 9. studenog. 

No, ono što se znalo od početka mjeseca listopada jeste tko će biti nova premijerka. HDZ HNŽ je 3. listopada obznanio da će to biti Marija Buhač.

''HDZ BiH će predložiti Mariju Buhač za premijerku HNŽ-a koja će sastaviti novu vladu'', rekao je tada Tomislav Martinović, dopredsjedatelj Skupštine HNŽ-a, govoreći o formiranju vlasti u Hercegovačko-neretvanskoj županiji.

Pročitajte još

Tko je buduća premijerka HNŽ-a Marija Buhač?

Marija Buhač je, kako se navodi na službenoj stranici ZZO HNŽ - trenutačno rukovoditeljica Sektora za zdravstvo.

Nakon završene srednje škole, diplomirala je na Ekonomskom fakultetu sveučilišta u Mostaru, smjer financije i računovodstvo i stekla zvanje diplomirani ekonomist. Sudeći prema dostupnim informacijama o njezinom radnom iskustvu - Buhač je bez političkog iskustva. Inače, kćerka je bivšeg predsjednika županijskoga odbora HDZ BiH Hercegovačko-neretvanske županije Rafaela Gagre.

10 premijera od 1996. godine

Ako se malo vratimo u povijest vidjet ćemo da je Hercegovačko-neretvanska županija osnovana 12. lipnja 1996. god. i od tada pa do danas imala je ukupno 10 premijera.

Napomene radi, od 1996. do 2002. godine postojala je i Služba župana, koja je ukinuta amandmanima na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, a koje je 6. listopada 2002. nametnuo visoki predstavnik Paddy Ashdown.

Od 10 imena na čelu HNŽ-a do sada je najduže u ovoj fotelji proveo Nevenko Herceg. On je na čelu Županije od 2015. pa do danas.

No, prije Hercega u fotelji premijera smjenjivala su se sljedeća imena: Mijo Brajković, Frano Ljubić, Josip Merdžo, Mirsad Šarić, Miroslav Ćorić, Omer Macić, Srećko Boras, Denis Lasić i Stjepan Krasić.

Neki od njih premijeri su bili po dva mandata u različitom vremenskom periodu, a statistički gledano - na ovoj poziciji, sedam predsjednika Vlade HNŽ-a bilo je iz HDZ-a BiH, jedan iz SDA, jedan iz SBiH i jedan iz HDZ-a 1990.

Prvi koji je postavljen na čelo Hercegovačko-neretvanske županije od 1996. do 1998. godine bio je Mijo Brajković (HDZ BiH). No, Brajković je više bio poznat po priči oko Aluminija, nego premijerskoj dužnosti.

Brajković je bio direktor Aluminija, te je bio osumnjičen da je na ovoj funkciji od 26. veljače 1996. godine do 30. travnja 2009. godine zloupotrijebio položaj i ovlasti jer je od 2004. godine donosio Odluke o utvrđivanju metoda i postupka nabave robe, vršenja usluga, izvođenju radova u Aluminij d.d. Mostar od 1. travnja 2004. godine, kao i u 2006. i 2007. godini. Tužiteljstvo HNŽ je u svibnju 2021. obustavilo istragu protiv njega.

Pročitajte još

Vlast u HNŽ - Zbog koje je fotelje puklo 10 sati prije dogovora

Također, bio je i gradonačelnik Mostara, obzirom da su za vrijemeratnih zbivanja gradonačelnici bili Jadran Topić, Safet Oručević i Mijo Brajković.

Nakon Mije Brajkovića, na čelo HNŽ-a sjeo je Franjo Ljubić iz HDZ BiH. On je na premijerskom mjestu proveo jednu godine, točnije od 1998. do 1999. godine.

Ljubić je ekonomist, redovni profesor Ekonomskoga fakulteta Sveučilišta u Mostaru, a bio je i rektor Sveučilišta od 1999. – 2007. godine.

Magistrirao 1978. na Ekonomskomu fakultetu, doktorirao šest godina kasnije i autor je sedam knjiga i desetak znanstvenih radova.

Pravomoćno osuđeni Josip Merdžo

Nakon Ljubića, 12. studenog 1999. premijer Vlade HNŽ postaje Josip Merdžo, također iz HDZ-a BiH. On je na ovoj družnosti proveo godinu dana, do 2000. a onda ga je kratko zamijenio na toj poziciji Mirsad Šarić iz SDA (tijekom 2000. godine), da bi se ponovo vratio na istu dužnost (2000. god.) Premijersku dužnost završio je 2001.

Inače, bivši HDZ-ov premijer HNŽ- Merdžo je postao 'poznat' po tome što je 2005. godine pravomoćno osuđen na godinu zatvora zbog krivičnog djela zlouporabe položaja i ovlasti.

Osuđen je zbog toga što je u svojstvu premijera potpisivao ugovore sa zaštitarskom tvrtkom Redarstvenik 1999. godine, a prema čemu je iz proračuna ovoj tvrtki mjesečno izdvajao 66.000 KM, što je okarakterizirano kao krivično djelo zloupotrebe položaja i ovlasti. No, Merdžo nije ležao u zatvoru. U skladu s ustavnim ovlastima pomilovala ga je tadašnja predsjednica Federacije BiH Borjana Krišto, danas predsjedateljica Vijeća ministara BiH.

Merdžo je bio imenovan i za izaslanika u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, a s te pozicije je odstupio u veljači 2012. godine.

Pred kraj 2015. godine prvo je imenovan za vršitelja dužnosti direktora, a potom i za direktora Instituta za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine na mandatni period od pet godina. Na ovu dužnost imenovalo ga je tadašnje Vijeće ministara BiH. Nakon toga, dobio je još jedan mandat na čelu ovog Instituta, a obnaša i dužnost glavnog tajnika Hrvatskog narodnog sabora.

Kratak 'upad' SBiH

Godine 2001. na čelo Vlade Hercegovačko-neretvanske županije sjeda HDZ-ov Miroslav Ćorić. Na čelu Županije prvobitno je proveo godinu dana. Ćorić je jedan od najbližih suradnika Dragana Čovića, inače prijeratni visokopozicionirani dužnosnik mostarskog Sokola. Nakon ovog mandata koji je završio 2002. godine, u istu fotelju sjeda opet 2003. do 2007. godine.

U međuvremenu između Ćorićeva dva mantada, jednu godinu na dužnosti premijera proveo je Omer Macić iz SBiH. Točnije od 2002. do 16. lipnja 2003. Macić je preminuo 2022. godine, a osim što je obnašao dužnost premijera Županije, bio je i predratni predsjednik Izvršnog odbora Općine Jablanica, predsjednik općinskog vijeća Jablanice, predsjednik Skupštine HNŽ.

2007. godine nakon drugog mandata Miroslava Ćorića, na čelo HNŽ-a postavljen je Srećko Boras iz HDZ-a 1990. Boras je nakon završenog Ekonomskog fakulteta u Mostaru započeo raditi u Pamučnoj industriji "Đuro Salaj". Godine 1989. započinje samostalni angažman u vlastitoj trgovačkoj tvrtki sve do rata. U 1993. godini postao je direktor Direkcije za ekonomske, pravne poslove i poslovni informatički sustav u Elektroprivredi HZ HB, te direktor Sektora ekonomskih, pravnih i općih poslova u Direkciji distribucije. Godine 2004. u Elektroprivredi HZ HB imenovan je šefom Službe za opskrbu u distribucijskom području HNŽ, a od 2006. šef je Službe za strategiju i restrukturiranje u Direkciji društva. Borasovo ime se posljednjih godina spominjalo uz Udrugu Hrvatska uzdanica Mostar- HUM.

'Milijunaš' Lasić

Nakon HDZ-a 1990 na 'scenu' opet stupa HDZ BiH i njihov premijer Denis Lasić, koji je tu dužnost obnašao četiri godine, odnosno od 9. studenoga 2011. do 9. travnja 2015. Prije toga, Lasić je bio federalni ministar prometa i veza, a trenutno obnaša dužnost v.d. direktora JP Autoceste FBiH.

Diplomirao je na Prirodnoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, a magistrirao na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu. Lasić je u Hrvatskoj demokratskoj zajednici Bosne i Hercegovine (HDZ BiH) od osnivanja stranke 1990. godine, a u periodu od 2005. do 2011. godine je bio predsjednik Gradskog odbora HDZ-a Mostar. Više od deset godina je radio kao profesor Matematike u Srednjoj ekonomskoj školi u Mostaru, te kao asistent na Sveučilištu u Mostaru.

Političku karijeru započinje upravo 2011. godine kada je postavljen na poziciju predsjednika Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona. Lasić je bio i član Nadzornog odbora Bor banke, a danas je predsjednik Upravnog odbora Hrvatskog športskog kluba ''Zrinjski''.

Lasić se u medijima najviše spominje u kontekstu imovinskog stanja, odnosno zamjetnog rasta imovine, te priče kako je od ''skromnog profesora postao milijunaš''.

'Dugovječni' Herceg

A nakon Lasića, još jedan HDZ-ovac postao je premijer HNŽ. Bio je to Stjepan Krasić, koji se na toj poziciji zadržao vrlo kratko, od 9. travnja 2015. do 23. rujna 2015. godine. Od 2015. obnaša dužnost ministra prometa i veza u Vladi HNŽ, odnosno 'Hercegovoj' vladi na čijem se čelu Nevenko Herceg nalazi sada već osam godina.

Herceg je član je Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZ BiH) od 1990. godine. Karijeru započinje 1989. godine kao predavač na Univerzitetu u Sarajevu, gdje se zadržava sljedeće tri godine. Tijekom rata bio je tajnik u Uredu za prognanike i izbjeglice Hrvatske zajednice Herceg-Bosne (HZHB). Profesor Sveučilišta u Mostaru je od 1997. godine.

Kratko je bio zastupnik u Parlamentu Federacije BiH – od 2002. do 2003. godine, nakon čega je tri godine bio savjetnik za ekonomiju hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Imenovan je 2007. godine za federalnog ministra okoliša i turizma. Herceg je od 2013. godine predstavnik Hrvata iz BiH u Vijeću Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan domovine. Također, predavač je na Veleučilištu Vern u Zagrebu na Katedri za turizam. Herceg je na Općim izborima 2018. osvojio mandat u Skupštini HNŽ, a tri godine kasnije je podnio ostavku na ovu dužnost.