Summit u Skoplju: BiH u zadnji trenutak spriječila gubitak milijarde eura

Na dvodnevnom summitu u Skoplju razmatraju se ključne strategije za ubrzanje gospodarskog razvoja i pristup zapadnog Balkana i Europske unije. BiH je pod prijetnjom gubitka financijskih sredstava zbog kašnjenja u provedbi reformi.

Da kojim slučajem vlasti Bosne i Hercegovine nisu u petak u posljednji trenutak usvojile prijedlog nacrta liste reformi i Plana rasta, već bi danas bila donesena odluka da se jedna milijarda eura preraspodijeli ostalih pet zemalja zapadnoga Balkana koje će se okupiti na dvodnevnom zasjedanju u Skoplju. Po toj zamisli iz EU-a najprije bi BiH bilo uskraćeno 10 posto sredstava, a zatim moguće i cijela milijarda eura, piše Večernji list BiH.

Naime, povjerenica za proširenje Marta Kos uputila je nedavno posljednje upozorenje kako se ne može više čekati na vlasti Bosne i Hercegovine da se usuglase oko popisa reformi potrebnih da bi se omogućio pristup ovom financijskom paketu Europske unije. Koji jedino još Bosna i Hercegovina nije počela koristiti.

Ministre je na izvanrednoj sjednici okupila predsjedateljica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto, čime je zapravo "kupila" još malo povjerenja europskih institucija. No, vrlo brzo će sve opet doći na konačnu provjeru sredinom kolovoza, do kada je postavljen rok za konačni odgovor hoće li institucije BiH po hijerarhijskoj okomici države, entiteta i županija odobriti ovaj dokument.

Susjedi već povlače milijarde iz EU fondova

Postoje špekulacije o tome kamo bi, u slučaju izostanka dogovora, Vijeće ministara BiH preuzelo na sebe odgovornost i uputilo usuglašeni dokument samo na toj razini bez odobrenja nižih razina, što je teško vjerovati jer bi bila riječ o velikom riziku zbog taktika proglašavanja nacionalnih izdajnika ponajprije u Sarajevu i Banjoj Luci, a s druge pak strane, izbjegavanja korištenja svojevrsnog mehanizma koordinacije i uključenosti svih razina vlasti, na čemu inzistiraju hrvatski dužnosnici.

Dok se Bosna i Hercegovina bori s usklađivanjem svojih unutarnjih nesuglasica i izradom Plana reformi, susjedne zemlje zapadnog Balkana već koriste prednosti financijske pomoći Europske unije kroz Plan rasta.

Srbija, Crna Gora, Albanija, Kosovo i Sjeverna Makedonija već su prešle određene prepreke na putu integracije u Europsku uniju i počele koristiti sredstva koja su im dostupna. To uključuje milijarde eura namijenjenih za jačanje gospodarske suradnje, ubrzanje reformi i poboljšanje konkurentnosti u regiji.

Za razliku od njih, Bosna i Hercegovina se suočava s problemima koji dolaze od političkih aktera, poput Republike Srpske i Stranke demokratske akcije (SDA), koji su odgovorni za kašnjenje u usvajanju ključnih reformi. Ove dvije strane, koje već dugo blokiraju napredak u zemlji, još uvijek nisu usuglasile nacrt reformi, što BiH stavlja u poziciju da ne može iskoristiti prednosti sredstava iz EU-a.

Kako bi se osigurao uspješan put prema europskim integracijama, BiH mora poduzeti hitne korake prema usklađivanju svih političkih strana u zemlji, ali to nije nimalo lak zadatak.

Za zemlje koje su već iskoristile sredstva iz Plana rasta, poput Sjeverne Makedonije, to je značilo lakši pristup investicijama koje podupiru konkurentnost i otvaranje novih radnih mjesta, što izravno doprinosi gospodarskom razvoju i integraciji s EU-om. Iz EU-a su jasno istaknuli da će podržati samo one zemlje koje ispunjavaju obveze prema reformama. Sjeverna Makedonija, koja je domaćin okupljanja, na primjer, već je mobilizirala više od 20 milijuna eura u povoljnim kreditima za podršku malim i srednjim poduzećima u okviru EU-ova financijskog okvira.

Ovaj novac omogućava lokalnim poduzetnicima povoljnije uvjete za proširenje poslovanja, što im omogućuje da postanu konkurentniji na regionalnom i međunarodnom tržištu. Isto tako, zemlje poput Kosova i Albanije također su već iskoristile ovu priliku, čime su osigurale bolje uvjete za rast malih i srednjih poduzeća, kao i nova radna mjesta, što je za svaku od tih zemalja od ključne važnosti za dugoročni gospodarski rast.

Bilateralnim razgovorima s Martom Kos

Pitanje reformi i daljnjih koraka bit će u fokusu na summitu "EU - zapadni Balkan" koji će se danas i sutra održati u Skoplju. Na tom sastanku očekuje se da će lideri iz regije razmijeniti mišljenja i poticati napore koji će ubrzati pristup zapadnog Balkana EU. Tu će biti i izravnih razgovora o tome kako Bosna i Hercegovina može ispuniti preostale uvjete za pristupanje financijskim sredstvima, ali i o odgovornostima koje bi mogle biti prebačene na više razine vlasti kako bi se omogućio napredak.

Na ovom dvodnevnom zasjedanju povjerenica za proširenje EU-a Marta Kos bit će ključna osoba u naglašavanju važnosti provedbe reformi i korištenja sredstava iz Plana rasta. Tamo putuje upravo Borjana Krišto, koja će imati bilateralni susrest s M. Kos.

Sutradan će biti održana glavna rasprava, gdje će se najviše pozornosti posvetiti strategijama za ubrzanje gospodarskog razvoja u regiji. Unatoč prijetnjama o smanjenju financijskih sredstava, vlasti Bosne i Hercegovine sada moraju donijeti ključne odluke kako bi spriječile još veće štete za svoje europske ambicije.

Taj korak zahtijeva politički konsenzus svih strana unutar zemlje, uključujući usklađivanje između vlasti entiteta, županija i državne razine.